Results 1 to 3 of 3

Thread: Pedro Calderon de la Barca - Život je san - Lektire

  1. #1
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Pedro Calderon de la Barca - Život je san - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    PEDRO CALDERON DE LA BARCA: ŽIVOT JE SAN

  2. #2
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Pedro Calderon de la Barca - Život je san - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    PEDRO CALDERON DE LA BARCA: ŽIVOT JE SAN

    “Život je san je“ najpoznatije Calderonovo djelo.
    To je drama u tri ?ina putem koje nam Calderon daje odgovore na pitanja o utjecaju ?ovjeka na vlastitu sudbinu.

    Cijela radnja vrti se oko Sigizmunda, poljskog kraljevi?a kojeg je otac Bazilije zatvorio u kulu zbog proro?anstva. Naime, nakon ro?enja sina, zvijezde su mu prorekle da ?e Sigizmund biti okrutan tiranin. U starosti kralja po?ne pe?i savjest te odlu?i dovesti sina u dvor. Ako se ovaj pokaže okrutnim, vratit ?e ga natrag u kulu. Tako naredi da uspavaju kraljevi?a i dovedu ga k njemu. Kada se Sigizmund probudio,obuzet bijesom,po?ne vrije?ati oca što ovoga uvjeri da su zvijezde imale pravo. Ponovno ga vra?a u tamnicu,a kad se Sigizmund probudi, ?uvar mu re?e da je sve to bio san. Ubrzo se u kraljevstvu diže pobuna i vojnici dolaze osloboditi Sigizmunda koji, pou?en prijašnjim iskustvom, misli da je sve to san i da ?e se uskoro probuditi. Ipak po?e za njim ai doskora pobijedi oca. Do kraja života vladao je mudro i pravedno, boje?i se da se narod ne pobuni i vrati ga u tamnicu.

    Djelo govori o prolazosti života i o vje?itom traženju odgovora.
    U ovom slu?aju, pisac traži odgovore na pitanja o sudbini - što je sudbina, možemo li mi na nju utjecati ili smo pak nemo?ni pred njezinom vlasti?
    Stari Grci su uvelike vjerovali u sudbinu, no nju su odre?ivale tri sestre su?enice –božice sudbine Mojre.
    Klota, Laheza i Atropa imale su prste u ?ovjekovu životu od samog po?etka- odre?ivale su dan ro?enja, životni put te ?ak i dan smrti.

    Kako je to danas?
    Jesmo li mi zato?enici sudbine, lutke kojima ona upravlja kako joj drago ili smo pak vladari sudbine, kroja?i vlastite niti života?
    Odgovori na ta pitanja su razli?iti i izazivaju polemike u znanstvenom svijetu.
    Je li doista mogu?e da ljudi informati?ke civilizacije,ljudi koji stvaraju mo?ne strojeve i oružja ne mogu vladati vlastitim životom ?!

    Osobno, vjerujem da postoji sudbina i smo mi njezini zato?enici.
    Svakom od nas nešto je su?eno i kad-tad to ?e se dogoditi. Znam da postoji mnoštvo primjera koji bi dokazali da se na sudbinu može utjecati, no to je na neki na?in dvosjekli ma?. Uzmimo,na primjer,?ovjeka koji se svako jutro vozi vlakom na posao i baš taj dan odlu?i po?i autom. Na poslu sazna da se dogodila nesre?a i svi putnici iz vlaka
    su poginuli. Sav sretan po?ne se uokolo hvaliti kako je nadmudrio sudbinu.
    Je li to doista tako? Nije li sudbina imala prste u tome, nije li ga ona potakla da po?e autom?
    O tome bi se moglo (a i ho?e) raspravljati stolje?ima, no prave odgovore nikad ne?emo saznati...

    Ovo djelo mi se jako svidjelo – ne baš zbog kompozicije i radnje - ve? zbog teme kojom se bavi, kako pitanjem sudbine, tako i pitanjem prolaznosti života.
    Na dublji na?in prou?ava pitanja koja nas sve mu?e i putem djela progovara o tome. Život je za njega poput sna, nestvaran, s puno lijepih snova ali i no?nih mora. Donekle, ima i pravo jer na kraju kad pogledamo, sve se svodi na isto:

    Sav život – to je san,
    A san su i sami snovi

  3. #3
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Pedro Calderon de la Barca - Život je san - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    Bilješke o piscu
    Pedro Calderón de la Barca (Madrid, 17. siječnja 1600. - Madrid, 25. svibnja 1681.), najveći dramatičar španjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka španjolske književnosti.

    U mladosti se odlučio za vojničku karijeru, a 1651. godine se zaredio i neko vrijeme živio na dvoru kralja Filipa IV. kao kapelan. Isusovački đak i svjedok propadanja španjolske moći, Calderón je pjesnik epohe koja je živjela u obmanama slavne prošlosti, te mu nedostaje spontanost i vitalna snaga jednog Lope de Vege, ali je nadoknađuje poniranjem u psihu svojih junaka i majstorskom dramskom tehnikom. Njegove "Komedije" mogu se podijeliti na religiozne, filozofske i tragične.

    Calderón je napisao i oko 200 kazališnih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom činu (autos sacramentales) koja su se izvodila pod vedrim nebom i u kojima obrađuje motive iz Starog i Novog zavjeta. Od svjetovnih su mu drama najpoznatije Zalamejski sudac (1652.) i Život je san (1636.), koje se još i danas s uspjehom izvode.


    Život je san

    Život je san filozofska je alegorija i najpoznatije djelo najvećeg dramatičara španjolskog baroka, Pedra Calderóna de la Barce.

    Sadržaj
    Uplašen proročanstvom da će mu sin biti zlotvor i tiranin, poljski kralj Bazilije dadne kraljevića Sigizmunda odmah nakon rođenja zatvoriti u samotnu kulu, gdje dijete odrasta u divljini i okovima. Prije konačne odluke o razbaštinjenju, Bazilije odluči da sina ipak jednom stavi na kušnju te ga uspavana prebacuje u svoj dvorac i predaje mu prividno vlast u ruke. No Sigizmund, navikao jedino na surovost i okrutnost, pokazuje stvarno tiransku ćud, našto ga kralj, omamljena, vraća u njegovu tamnicu, gdje se mladić sutradan budi u nedoumici što je san a što java. Međutim, narodu ne odgovara što Bazilije želi staviti moskovskog kneza, Astolfa, na vlast te diže pobunu. Oslobađaju Sigizmunda koji drugi put vlada pravedno. Neočekivano, daje zatvoriti vođu pobune i drama završava Sigizmundovim monologom gdje on ističe da mu je san bio učitelj.

    U međuvremenu, kroz dramu se odvijaju druge paralelne radnje. Klotaldo, Sigizmundov čuvar, se suočava s činjenicom da ima kćerku Rosauru koja je prvobitno se u drami pojavila prerušena u muškarca. Klotaldo prepoznaje da je to njegova krv po maču kojeg je Rosaura nosila. Knez Astolfo se nalazi u ljubavnom trokutu sa princezom Stelom i Rosaurom. Znajući da Stela pripada plemićkoj krvi, Astolfo se plaši posljedica ukoliko bi oženio Rosauru koju ne smatraju pripadnicom časne loze sve dok Klotaldo ne otkrije na kraju da je to njegova kći. Sigizmund, nakon svog krunjenja, daje Astolfu Rosauru, a on odluči oženiti Stelu.

    Likovi
    Sigizmund - Glavni lik u drami. Shvativši da mu je oduzeta sloboda, da ga je vlastiti otac bacio u tamnicu zato što je vidio proročanstvo u zvijezdama, u Sigizmundu se isprepleću razna pitanja. U svom očaju, uspoređuje sebe sa slobodnim životinjama.

    ... Ptić u gnijezdu se izvali
    i čim bude pun biserja,
    šaren kao cvijet od perja
    i krilati buket mali,
    odmah leti leta laka
    kroz odaje bistra zraka
    i ostavlja blagostanje
    svoga gnijezda u stablima,
    a ja više duše imam,
    no slobode mnogo manje.

    Susreće se s moralnim problemima i shvaća koja mu je nepravda učinjena. Kada ga Bazilije stavi na vlast, Sigizmund pokazuje svoj tiransku ćud. Shvativši da je učinio pogrešku, kada ga vojska oslobodi, vlada pravedno i čak zatvara glavnog pobunjenika govoreći da je izdao svog vladara (tj. Bazilija) i time pokazuje svoju pravednu buduću vlast.

    Bazilije - Sigizmundov otac. On je primjer dobrog vladara kojeg puk poštuje, ali predstavlja lošeg oca. Nakon što je predvidio iz zvijezda da će mu sin biti tiranin, Sigizmunda zatvara u tamnicu. Uskoro i sam Bazilije osjeća grižnju savjesti i stavlja Sigizmunda na vlast želeći sebe uvjeriti da je proročanstvo bilo istina. Naravno, ništa drugo nije ni mogao očekivati - Sigizmund je pokazao svoju tiransku narav. Ovim problemom, de la Barca otvara problem odgoja - bi li Sigizmund bio takav da su ga drugačije odgajali; da nije bio u tamnici?


    Klarin - lik lakrdijaš. Kroz čitavu dramu, Klarin ismijava sve događaje. Netipičan lik baroka, više pripada renesansom duhu. Završava tragično - ranjen tijekom pobune naroda protiv smjene vladara (također jedan od problema koji de la Barca otvara -> Bazilije nema pravog naslijednika, a želi staviti Astolfa na vlast koji je moskovski knez. Narod ga na želi prihvatiti jer Poljska ne bi imala svog pravog vladara. Iz tog razloga, vojska diže pobunu i želi staviti Sigizmunda na vlast.)

Similar Threads

  1. VIDEO: Život u azilu - bijeg od domovine
    By N3ssaya in forum Vijesti
    Replies: 0
    Last Post: 25. 12. 2009, 08:21
  2. Život je more
    By Tomo in forum Pjesme
    Replies: 2
    Last Post: 10. 11. 2009, 00:05
  3. Život na Marsu?
    By Tomislav in forum Zanimljivosti
    Replies: 13
    Last Post: 09. 11. 2009, 19:48
  4. Život je more
    By Tomo in forum Note i akordi
    Replies: 0
    Last Post: 11. 09. 2007, 21:42
  5. Akordi ĆA JE ŽIVOT NEGO FANTAŽIJA
    By pajo in forum Note i akordi
    Replies: 0
    Last Post: 25. 06. 2007, 14:29

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •