Results 1 to 2 of 2

Thread: Eugen Kumičić - Začuđeni svatovi - Lektire

  1. #1
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Eugen Kumi?i? - Za?u?eni svatovi - Lektire


  2. #2
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Eugen Kumi?i? - Za?u?eni svatovi - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    EUGEN KUMI?I?: ZA?U?ENI SVATOVI


    Bilješke o piscu:
    Eugen Kumi?i? (Brse?, 11. 1. 1850. – Zagreb, 13. 5. 1904.)
    romanopisac, pripovjeda?, dramati?ar, kriti?ar, politi?ar
    (pravaš, star?evi?anac), «prvi hrvatski Perizlija», socijalni kriti?ar i
    pisac nacionalne ideje, slikar je hrvatskog društvenog, moralnog i
    politi?kog života u drugoj polovici 19. st. Njegov ?lanak «O romanu»
    (1883.) izazvao je burne polemike u realizmu i naturalizmu.
    Bio je urednikom «Hrvatske vile» (1883.) i «Hrvatske» (1866. – 1889).
    Kumi?i? pod utjecajem Zole zastupa naturalisti?ku metodu. On je prije
    svega romanopisac. Njegova se djela mogu razvrstati u tri skupine:
    naturalisti?ka djela (s gra?om iz zagreba?ke sredine), pripovijetke i
    romane iz istarskog života, i djela s nacionalno-povijesnim temama
    (povijesni romani). U istarski (pu?ki) pripovjedni krug, u središtu kojega
    su životi i sudbine primorskih ribara i njihovih obitelji, pripadaju romani
    Jelkin bosiljak (1881.), Primorci (1882.), Za?u?eni svatovi (1883.),
    Sirota (1885.), Teodora (1889.) i Preko mora (1889.) te novela
    Ubilo ga vino (1884.). Roman Olga i Lina (1881.) na tragu je kasnijih
    romana s gra?om iz zagreba?koga života, koji obra?uju motive urbane
    pokvarenosti i nemorala: Gospo?e Sabine (1884.), Otrovanih srca (1890.)
    i Pobijeljenih grobova (1896.), te novela Saveznice (1889.) i
    Mladost – ludost (1891.). Prozni opis Kumi?i? dovršava autorstvom dvaju
    romana s gra?om iz hrvatske prošlosti: Urota Zrinsko-Frankopanska
    (1893.) i Kraljica Lepa (1902.), te reportažnim zapisima o vojevanju u
    Bosni «Pod puškom» (1886.), zanimljivim i spretnim spojem dnevni?koga
    diskursa, putopisa, pripovjedne proze i lirskoga nadahnu?a.
    Kumi?i? je napisao i nekoliko drama: Sestre (1890.), Obiteljska tajna
    (1890.), Petar Zrinski (1900.), ali su one za razvitak hrvatske dramske
    književnosti sporedne.

    Književni rod:
    Epika

    Književna vrsta:
    Roman

    Tema:
    Romanti?na neuzvra?ena ljubav Antonia prema lijepoj ribarskoj k?eri
    Mariji.

    Osnovna misao:
    Ljubav je vje?na

    Mjesto radnje:
    Pisac je radnju romana smjestio u rodnu Istru, u gradi? Lu?icu.

    Citat:
    «Na isto?noj istarskoj obali, na visokoj klisurini, što se okomito iz
    mora diže, nagomilalo se do pedeset ku?a gradi?a Lu?ice. Gradi? leži
    nad morem do ?etiri stotine stopa.»

    Vrijeme radnje:
    - Druga polovica 19. stolje?a
    - Vremenski okvir fabule romana obuhva?a nešto više od godine
    dana: radnja po?inje brodolomom pred Boži?, a završava za
    14 mjeseci, u velja?i, nakon pokladne srijede.
    Citati: «Bijaše pred Boži?. Silovit vihor, bijesna bura hujila je i cviljela
    oko crkve.»
    «Zadnja je pokladna srijeda, radni je dan, a Lu?ica je nekako
    neobi?no vesela. … Ma ki?eni svatovi!»

    Kratki sadržaj:
    Za vrijeme nevremena u blizini Lu?ice, Mato Bartoli? i njegova posada
    doživjeli su brodolom. Uz pomo? mještana, a posebno Antonija, cijela
    posada je spašena osim jednog dje?aka, a Mate se oporavlja u ku?i
    Šabari?evih. To je skromna obitelj koju ?ine otac Antun, majaka Jela
    te Marija i Marko. Nakon nekoliko mjeseci Mate se je u potpunosti
    oporavio. Dok ga je njegovala, Marija se je sve više zaljubljivala u Matu,
    ali i on u nju. U Mariju je zaljubljen i Antonio, nahod, kojeg su Šabari?evi
    uzeli u zaštitu. Osje?a se napetost i ljubomora Antonija prema Mati.
    Nasuprot ovoj skromnoj obitelji, ponad Lu?ice u velikoj bijeloj ku?i živi
    imu?nija obitelj Saletti. Sinu staroga Salettija svidjela se Marija te je on
    pokušava pridobiti silom. Uz vje?itu zaštitu Antonija Marija uspijeva izbje?i
    opasnost, no sada opasnost prijeti Antoniju. Alfredo je platio svojim
    slugama Lovri i Luki da ga ubiju, ali im to ne uspijeva. Kada pokušaju
    napastovati Mariju, Antonio i njegov prijatelj Joso uzimaju im puške
    i nanose sramotu. Marijin brat Marko koji se školuje u Be?u potajno je
    zaljubljen u Elviru, sestru Alfreda Salettija. Njih dvoje tajno se sastaju u
    Elvirinom vrtu, a Antonio im ?uva stražu. Jedne ve?eri za vrijeme sastanka
    dvoje zaljubljenih, Alfredo napada Antonija koji ga smrtno ranjava.
    Pobjegavši iz grada, Antonio nalazi uto?ište kod Josinog oca Martina.
    On mu otkriva istinu. Antonio nije nahod ve? sin Salettija i Martinove
    pokojne žene Marice. Žandari su uhitili Matu i Marka te tragaju za
    Antoniom koji se kasnije sam predaje. Ustanovivši nedužnost Marka i
    Mate puštaju ih na slobodu, dok Antonio odlazi u zatvor na samo ?etiri
    mjeseca. Ubrzo je stigao i dan Marijina vjen?anja. Cijelo mjesto je bilo na
    svadbi, a iz Be?a je došao i Marijin brat Marko. Nakon svadbe, kasno u
    no?, Antonio se sastaje s Elvirom da bi je izvijestio o Marku. Otkrivši kako
    njegova k?er pri?a s nahodom, stari Saletti ispali metak koji poga?a
    Antonija u ruku. Iako ranjen, Antonio se uspijeva obraniti i ubije Salettija
    nožem. Nedugo zatim otkriven je smrznuti Antonio.
    Kompozicija djela:
    Uvod - Mato Bartoli? i njegova posada doživljavaju brodolom, te je on
    smješten u ku?u Šabari?evih.
    Zaplet - Mato se zaljubljuje u Mariju, ali i ona u njega.
    Vrhunac - Antonio u samoobrani ubija Alfreda.
    Rasplet - Antonio ubija svog oca Salettija, te nakon dva dana nalaze
    Antonijevo tijelo.

    Fabularni tijek:
    - Za vrijeme nevremena dogodio se brodolom u Lu?ici.
    - Mato Bartoli? smješten je u ku?i Šabari?evih gdje ga njeguje lijepa
    Marija.
    - Oni se zaljubljuju jedno u drugo.
    - Alfredo pokušava obljubiti Mariju, ali je Antonio spašava.
    - Alfredo pla?a Luki i Lovri da ubiju Antonija.
    - Alfredo pokušava silovati Mariju, ali mu Antonio i Joso uzimaju pušku i
    nanose sramotu.
    - Elvira i Marko se potajno sastaju u Elvirinom vrtu.
    - Alfredo napada Antonija koji ga smrtno ranjava.
    - Odlazi kod Josinog oca Martina koji mu otkriva istinu o njegovom
    podrijetlu.
    - Žandari su uhitili Matu i Marka, ali kasnije se Antonio predao te su oni
    pušteni.
    - Marija i Mato se vjen?aju dok Antonio i Elvira pri?aju u njenom vrtu.
    - Stari Saletti ih otkriva te puca u Antonija koji ga na smrt ranjava
    nožem.
    - Dva dana nakon Marijina vjen?anja pokop je starog Salettija.
    - Neka djeca pronalaze Antonija mrtvog.
    - Grobar kaže da su ga našli izme?u dva groba od kojih je jedan bio od
    onog dje?aka koji se utopio za vrijeme brodoloma i kojeg Antonio nije
    uspio spasiti.

    Analiza glavnih likova:
    Antonio Marolla
    Mlad, oniska i stepena stasa, ove?a mu je glava, ima crnu i raskuštranu
    kosu, nahod, na kraju doznaje tko su mu roditelji (stari Saletti i ribarova
    žena Marica), na kraju još ubija oca, a prije je ubio brata Alfreda Salettija,
    njegov jedini prijatelj je Joso – brat po majci.

    «… mlad ?ovjek, oniska i stepena stasa.»
    «… virila ispod zamrljane mornarske kape crna mu i raskuštrana kosa.
    ?inilo se da ta velika glava pritiš?e kratki i žilavi vrat. Odijelo Antonijevo
    je poderano, gdjegdje krpa na krpi. Ljuta je zima, no on kao da je ne
    osje?a jer mu je jedna nogavica od hla?a tija do koljena zavrnuta.
    Od zime i vjetra pocrvenio mu list noge. Meso je tuj ?vrsto kao da je od
    kamena.»

    «Antonio Marolla bio je nahod. Bilo mu je oko trideset godina.
    Siromašna neka žena, po imenu Kata, bješe ga donijela iz Trsta kad
    bješe navršio prvu godinu. U petoj mu godini umire Kata, a on ostade
    sam samcat na ovom svijetu. Dobri ljudi hranili su ga i odjevali da
    sirotan ne pogine od nevolje.»

    Marija Šabari?
    Lijepa i dobra k?i Jele i Antuna Šabari?a, Antonijeva je tajna ljubav
    a ona to ne primje?uje, zaljubljuje se u Matu Bartoli?a, skromna je,
    marljiva i stidljiva, odjevena je skromno i uredno, zdrava je i ?vrsta.

    «Marija bijaše odjevena u crnu suknju koja joj padaše u teškim i gustim
    naborima niz vitko i puno tijelo. (…) Vrana i glatko po?ešljana kosa
    podavaše ?ednu i nježnu dražest smrknutom joj ?elu. Sjajne Marijine o?i
    kao za?u?ene po?ivahu na izmu?enom licu ranjenog mladi?a…»

    «Gole, ?vrste bijele ruke uma?u rublje u more, oma?u ga, tuku po
    njemu pera?om, a na žarkom suncu cakle se sitne i guste kapljice
    znoja po glatkom i jakom vratu i po nježnom zatiljku me?u kratkim,
    ornim i mekanim kosama. Kad se pridigne, kad se osovi njeno ?ilo i vitko
    tijelo da malko odahne, pogledava ona svojim velikim i bezazlenim okom
    u tiho more…»

    «Njezino rascvjetano, gipko i slikovito tijelo, bljesak sre?e na prekrasnom
    joj licu, snježna put i sjajna kosa, bujne joj grudi i sav onaj nježni sklad
    ?arobnih uda, sve to bijaše tako milo, tako zdravo i tako puno života i
    tako dražesno.»

    Mato Bartoli?
    Doživio je brodolom, smješten u ku?i Šabari?evih gdje ga je njegovala
    lijepa Marija, on je trgovac, zaljubljuje se u Mariju, ima crne o?i i crnu
    kosu.

    «U sun?anim tracima sjajile su se bijele ruke župnikove, i zlatni kalež,
    i crna kosa ranjenog mornara.»

    «Crno mu oko stalo se sjajiti i sve više otvarati, a tražilo je ponajviše
    premilo lice dobre Marije.»

    Marko Šabari?
    Ribarov sin, studira medicinu u Be?u, voli Elviru Saletti, izgledom je sli?an
    svojoj sestri Mariji.

    «Bijaše on vrlo krasan mladi? od kakovih dvadeset i pet godina.
    Onaj razgaljeni, jaki i tamnoputi mu vrat nad širokim prsima,
    nešto tamna mast zdravoga lica i vesele mu crne o?i,
    sve to bijaše dokazom da je Marko žilave i kao kremen ?vrste naravi.»

    Elvira Saletti
    K?i omraženoga Marina Salettija, dobro je odgojena, obrazovana,
    profinjena, plemenita, dobrog srca nasuprot ostalim ?lanovima svoje
    obitelji, požrtvovna, pravdoljubiva, lijepa, najve?om vrijednoš?u u životu
    smatra svoju ljubav prema Marku.

    «Elvira bijaše odjevena lakom crnom haljinom od svilena baregea.
    Ta haljina skrojena je po struku. Oko vrata bacila je nehajno bijel rubac
    od lijepih ?ipaka. Ispod debelih pletenica otraga zavijenih, izraslo je
    nekoliko kratkih mekanih vlasi na nježnom zatiljku… Na šarenom sagu
    pod stolom sjaju se otvorene cipelice pove?avaju?i svojom crninom
    bjelinu ?arapa preko nježno svedenih nožica iznad širokih svilenih vrpca
    kojima su svezane lake cipele…»

    Alfredo Saletti
    Bahati plemi?ki sin, studira pravo u Be?u, ponašanjem je sli?an ocu, ohol,
    nasilan, beš?utan, bezobziran, jak je, oniska stasa, ima oko dvadeset i
    osam godina, ima tamnu kosu i debele, kratke i crne brkove, želi lijepu
    Mariju, Antonio ga na kraju ubija u samoobrani…

    «Alfredo je jaka i oniska stasa. Debeli miši?i ispunjavahu mu rukave bijele
    košulje… Bit ?e mu kojih dvadeset i osam godina, a dosta je ve? o?elavio
    nad ?elom. Kosa mu je crna i rudasta… Po ?elu vi?aju se kaplje znoja.
    Brci, debeli, kratki i crni, objesili su mu se preko kutova usta koja su
    otvorena kao u zapanjena ?ovjeka. Velik i nešto zavinut nos pri?inja se u
    njegovu upalu licu jošte ve?im…»

    Sporedni likovi:
    Tomo, Tonka i Stipe Barilovi?, Antun i Jela Šabari?, Matini roditelji,
    Ermano, Anastazija i Ida Murelli, Lovro i Luka, Marino Saletti,
    Joso i Martin Kožuli?, Pero i Menego, pop, zvonar Franina.

    Jezik i stil:
    Premda je nastao prije stotinjak godina, roman i danas ?itamo s
    lako?om i užitkom. Uzrok tome je Kumi?i?evo vješto pripovijedanje,
    stvaranje dramati?nih zapleta, zanimljiva karakterizacija likova.
    Dijalozi su te?no pisani, i premda ponegdje pateti?ni, potpuno zaokupljaju
    ?itatelja. Osobito su snažni opisi krajolika - ljepote istarskog mora i sela,
    koji su ponajprije u službi stvaranja atmosfere. Jezik romana nudi nam
    osim bogatstva rje?nika i mnogo arhaizama, dijalektalizama i lokalizama.
    Osobito je zanimljiva uloga pomalo zaboravljenih imperfekata i aorista u pripovijedanju, a posebno ustrojstvo Kumi?i?eve re?enice.

    Stilska sredstva:
    Epiteti
    Župna, stari, tiha, zguren, slabašan, silovit, bijesna, visoka, blijedi, leden.

    Onomatopeje
    ''Silovit vihor, bijena bura hujila je i cviljela oko crkve.''
    «Riba pliskavica zapljuska tihom površinom…»
    «… a kad opaziš pod la?om jato galebova, i kad za?uješ nad glavom šum
    krila i cik njihov…»

    Usporedbe
    «… gdjeno bura cvili kao guja u procijepu.»
    «… a rtasta brada ispružavala se u vjetar kao da ga ho?e presje?i, kao da
    mu ho?e umanjiti silu.»
    «… namrskala i nabrala bi se na njem ona stara i pocrnjela koža, kao što
    to biva u kornja?e kad si pod krov glavu povu?e.»
    «Zlatni mu traci prelijevahu se nad uzvitlanom vodom, koja se je dimila
    kao tanahni snijeg…»

    Kontrasti
    «Sad bi gurnuo glavu u otvor, sad bi ju opet naglo natrag povukao.»
    «Njega, Alfreda, sav je svijet pozdravljao, svi su pred njim skidali kapu,
    mnogi su se klanjali, pa i sam župnik pozdravio bi ga smjerno, kad bi
    se s njim sreo. A taj garavi, taj poderani Antonio, prošao bi mimo njega,
    pa ne samo da ga ne bi pozdravio, ve? bi ga i pogledao i promjerio
    mrkim i prezirnim pogledom.»
    «Alfredo, se igra, da ne može ljepše, valja se po mekom sagu, razgovara
    sam sa sobom, hiho?e, klik?e, zove po imenu svoje drvene konje, a tad
    najednom prestrašeno zavrisnu.»
    «Ono, što do mora rodi, sazrije rano, a u gori sve tri nedjelje kašnje.»

    Personifikacije
    «Nad samom površinom morskom mra?ni otvori vlažnih spilja bulje u
    zaljev.»
    «… niske omorike proviruju sred gruha i groma?e.»
    «Žutkasti potoci, izrovavši si korita me?u bo?inama golih kukova…»
    «… no vjetar mu je oštro u lice ubadao i žestoko po trepavicama tukao.»

    Dojam o djelu:
    Roman je vrlo zanimljiv. Opisuje ljepote istarskog sela i mora,
    te romanti?nu neuzvra?enu ljubav Antonia prema lijepoj Mariji.

Similar Threads

  1. Lektire na zanimljiv način
    By Annabel Lee in forum Književnost
    Replies: 10
    Last Post: 08. 10. 2010, 00:27
  2. Eugen Kumičić - Urota Zrinsko-Frankopanska - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 07. 01. 2009, 23:39
  3. Eugen Kumičić - Kraljica Lepa - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 04. 01. 2009, 15:24
  4. Hasanaginica - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 03. 01. 2009, 00:14
  5. Replies: 0
    Last Post: 25. 12. 2008, 20:06

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •