Results 1 to 2 of 2

Thread: Vladimir Nazor - Voda - Lektire

  1. #1
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Vladimir Nazor - Voda - Lektire


  2. #2
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Vladimir Nazor - Voda - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    VLADIMIR NAZOR: VODA

    Bilješke o piscu:
    U hrvatskoj književnosti Nazor se javio s težnjom da obuhvati sav pojavni
    svijet neizraženih literarnih sadržaja nacionalne prošlosti i suvremenosti,
    u okružju mitskog i povijesnog, intimnog i nadnaravnog doživljavanja
    svijeta. U procesu svoga trajnog stvarala?kog obnavljanja i inspirativnog
    pomla?ivanja obilato je koristio bujnost svoje mašte i osjetljivu
    prijemljivost svoga duga. Nošen jedrima nadahnu?a svagda je bio
    spreman predati se novim dojmovima i ustitrati osobnim emotivnim
    nemirima. Neka neumorna snaga poticala je njegov duh na nove zanose i
    smione poetske evokacije. ?im bi se smirila jedna duševna napetost,
    iskrsavala je druga. Stvarala?ki žar tjerao ga je na najraznovrsnije
    sadržajne, oblikovne, izražajne, metri?ke i stilske zahvate.
    Njegova stvarala?ka plodnost o?ituje se u širokom rasponu sadržaja i u
    bogatstvu raznovrsnih motiva. Ni u jednoj fazi njegova stvaranja nije
    zakazala snaga njegove stvarala?ke produktivnosti i poetskog senzibiliteta.

    Vladimir Nazor ro?en je 30. svibnja u Postirama na Bra?u. Tu je završio
    pu?ku školu, a kasnije se upisao u klasi?nu gimnaziju u Splitu.
    Živio je me?u ribarima, težacima i još kao dje?ak je stvorio svoje prve
    dojmove. Ti doživljaji se mogu o?itati u pripovijetki An?eo u zvoniku.
    Svoje temeljne izvore Nazor je donio s otoka kojih se sje?a iz djetinstva.
    Školovanje nastavlja u Grazu gdje polazi studij prirodnih znanosti.
    Nakon završena studija vra?a se u Hrvatsku. U Splitu i Zadru dobiva posao
    nastavnika. U tom razdoblju nastaju Slavenske legende i Živana.
    Drugi važan izvor njegova stvaralaštva je Istra. Nakon studija u Grazu i
    nastavni?ke katedre u Splitu i Zadru, Nazor odlazi u Pazin. Iz tog razdoblja
    potje?e Veli Jože. Time u hrvatsko pjesništo uvodi ?akavsku rije?.
    Iz Pazina odlazi na U?iteljsku školu u Kopar. Iz Kopra ?esto odlazi u manje
    okolne gradi?e gdje promatra seljake i kmetove. Puno odlazi u prirodu,
    posje?uje utvrde Dvigrad, Tinjan, Medulin, Lindar, Motovun,
    koje je opjevao u ciklusu soneta Istarski gradovi. Ve? za dvije godine je
    premješten i imenovan za ravnatelja u?iteljske škole u Kastvu.
    Otada je poznat kao «kastavski pustinjak» jer je punih deset godina
    proboravio je u osamljeni?koj tišini svoje sobe. Tada nastaju Lirika,
    Hrvatski krajevi, Nove pjesme, Intima, Pjesni ljuvene, Medvjed Brundo,
    Utva zlatokrila, Pabirci. Godine 1919. došao je u Zagreb. Tad je ja?e
    doživio svoje politi?ko i kulturno središte, i misao borbe malog naroda za
    opstanak. Iz tog razdoblja poznata su pjesni?ka djela Niza od koralja,
    Pjesme o ?etiri arhan?ela, Istarski gradovi, Pjesme u šikari, iz mo?vare i
    nad usjevima, Pjesme o bratu Gavanu i o seki Siromaštini,
    Topuske elegije.
    Neposredno prije Drugog svjetskog rata Nazor se upoznao s Ivanom
    Goranom Kova?i?em. To poznanstvo je odigralo veliku ulogu u njegovom
    životu. Ivan Goran Kova?i? ga je 1942. pozvao u redove partizana,
    a Nazor iako ve? star odlazi u partizane. Na svome putu od Slunja preko
    planina Bosne, Sandžaka i Durmitora do Topuskog, Nazor je bilježio ratna
    zbivanja u pjesmama Pjesme partizanke, u dnevniku S partizanima,
    i u zbirci pjesama Legende o drugu Titu. Zbog posebnih zasluga u
    narodnooslobodila?koj borbi Nazor je 1943. izabran za predsjednika
    ZAVNOH-a.

    31. svibnja 1946. podijeljen mu je od Akademskog senata Hrvatskog
    sveu?ilišta naslov po?asnog doktora književnih znanosti.
    Umro je iznenada u zoru 19. lipnja 1949. u Zagrebu.

    Nazor je tijekom svojeg života vjerovao da puno toga još treba u
    hrvatskoj književnosti nadoknaditi. U toj težnji da nadoknadi prazninu
    izme?u Gunduli?a i Mažurani?a, da se smanji zastoj za europskom
    književnosti zbog turskih ratovanja, Nazor je nastojao asimilirati tradiciju i
    umjetni?ke stilove te prebaciti mostove na europsku stranu. Tim putem se
    okretao uzorima antike, klasike, prou?avao stilove, poetsku tehniku,
    izražaj, obrace i pravila. Velik utjecaj na njega imali su Kranj?evi? i Vidri?.
    Ne može se to?no odrediti kojoj književnoj struji pripada Nazor.
    U pojedinim fazama njegova stvaralaštva nalazimo elemente
    neoklasicizma, neohelenizma, romantizma, parnasizma, simbolizma,
    estetizma i verizma. Važno je istaknuti njegov mediteranski duh,
    ponajviše talijanski. Ro?en je u kraju gdje se prošlost snažno name?e,
    nadahnjuje i poti?e. Predma želi biti tradicionalan i moderan,
    on se još uvijek javlja kao ?uvar tradicije.

    Njegov književni opus:

    Pjesme:
    Slavenske legende, Pjesme naroda hrvatskog, Živana,
    Knjiga o kraljevima hrvatskijem, Lirika, Nove pjesme, Hrvatski kraljevi,
    Intima, Pjesme ljuvene, Medvjed Brundo, Utva zlatokrila,
    Pjesme o ?etiri arhan?ela, Deseterci, Knjiga pjesama.

    Pripovijetke i romani:
    Krvava košulja, Veli Jože, Istarske pri?e, Tri pri?e za djecu,
    Pri?e iz djetinstva, Pri?e s ostrva, iz grada i sa planine, Boškarina, Šarko,
    Pastir Loda, Dedek Kajbumš?ak, Zagreba?ke novele.

    ?lanci i eseji:
    O hrvatskom jedanaestercu, Na vrhu jezika i pera, Eseji i ?lanci

    VODA

    Likovi:
    Vlado, Koš?e, kapetan, Vladin otac, Vladina majka, Profeta, Livija

    Kratki sadržaj:
    Ve? tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi u selu su ogor?eni. Trpe, ali ne
    o?ajavaju. Ne tuže se toliko zbog že?i nego se najviše boje za svoje
    vinograde i maslenike. Ovce i mazge tako?er trpe že?: ne daju mlijeko niti
    mogu prenositi teret.

    „Dani su dugi. Sunce je tako toplo i sjajno da od njegove svjetlosti o?i
    bole a dišeš teško: nešto i u tebi žeže i pali. Obdan je sve mrtvo, mlitavo,
    u luci i u selima. Nije dobro ni no?u. U onoj kratkoj tami izme?u kasnog
    smiraja i ranog ro?enja sun?eva, osje?aš još ja?e toplinu što izbija iz
    užarenih litica, iz ugrijanih zidova, iz svega onoga ?ega su se dotakle
    sun?ane zrake preko dugog ljetnog dana.

    Nestalo je odavle rijetkih ptica stanarica: kosova i drozdova, iako su od
    vru?ine dozrele bobulje na smrekama, i sok se iz njih cijedi u liku dugih
    žitkih niti što se zlate a suncu. Zamukli su ?ak i cvr?ci koji piju samo
    rosu, pa je ljeto ove godine bez svoga glasa i bez svoje pjesme.
    I glasovi zrikavaca i popaca što se prosipaju u tihim no?ima,
    zvu?e?i kao pregršti bisernih zrnaca ba?enih na neke zvonke plo?e,
    stišavaju se sve više i odmi?u uvijek dalje.

    Ali seljani za to ne mare; ima nešto drugo što njih tišti i plaši.
    Ovce i mazge trpe že?u: ne mogu da nose terete, ne daju više mlijeko.
    Jedna je koza crknula, i taj je doga?aj uzbunio Velo Selo.
    Pošlo nekoliko starijih ljudi u grad da isprose hitru pomo? od vlasti i
    unajme la?e što ?e dovesti vodu u luku. Ali la?e teško na?i, a vlast im
    kazala da ?e pro?i nekoliko dana dok im ratna mornarica bude mogla
    poslati iz Pule velik brod koji prenosi vodu.“

    I doista iz Pule dolazi veliki brod koji prenosi vodu. Rujan se primicao i
    Vlado je trebao krenuti u školu izvan njihova sela. Stanovao bi kod tete.
    Ali kako je suša bila sve ja?a, njegov otac izbjegava svaku rije? o
    školovanju. Sutradan žene sišle do mora nose?i prazna vedra na glavi.
    ?ekale su brod s vodom koji je trebao do?i. Na obali je Koš?e oko sebe
    zabavljao nekoliko derana. On im kaže da zna gdje se mogu nahraniti i
    napojiti. Odvede ih do jednog bunara u dvorištu prazne ku?e.
    Koš?e se spusti u bunar i uhvati jegulju. Dje?aci su brzo pripremili vatru
    tako da je jegulja u taj ?as bila pojedena. Zbog previše posoljene jegulje
    dje?aci su postali žedni. Koš?e im veli da se na Konšiljerovim dvorištu
    nalazi cisterna puna vode, ali je dvorište zatvoreno i ?uva ga Konšiljerov
    «navdar». Ubrzo se pred tom ku?om skupila gomila ljudi. Htjeli su gredom
    razvaliti u Konšiljerovu ku?u, ali im navdar prijeti da ?e pucati.

    „Nazad, žene! - Na zidu dvorišta stajaše ?ovjek i gledaše u gomilu.
    Bio je to Konšiljerov navdar, težak iz Malog Sela. Ali upravo taj ?ovjek
    nije bio kadar stišati buru što se po?injala dizati u njedrima onih žena
    žednih i gladnih, izmu?enih dugim ?ekanjem i ve? u strahu da ne?e ništa
    ni do?ekati. Nisu ga voljele jer je bio za njih tu?inac; a mrzile su ga jer
    bijaše oštar prema ženama iz Velog Sela kad bi ih zatekao na
    gospodarevu.

    - Ti si to, hudobo!
    - On se isprsi i viknu iznova: - Nazad, žene!
    - Gredu! Gredu! - nastavi Koš?e, a njegovi drugovi digoše gredu.
    Navdar se smrknu u licu.
    - Stoj ili ... pucam!
    - Hi! Puška ti ostala doma ... pod postejom.
    - On pruži ruku; dignu odnekud pušku.
    - Hu! Hu! - ?u se još glasniji uzvik.
    Prkos i mržnja bijahu ve? raspalili žene. Nijedna se ne maku.
    S rukama uprtim o bokove i s glavom uvis kri?ale su na navdara.
    - Nema u njoj praha ka ni u tebi duše.
    - Prazna je ka i ta tikva na tvojim ramenim. – Navdar dignu pušku i opali
    u zrak.“

    U pravi ?as se pojavi Vladin otac i smiri ljude. On je sa još dva najstarija
    ?ovjeka provjerio da li ima vode u cisterni ili Konšiljerovoj ku?i. Vode nije
    bilo, a ljudi su poludjeli. Pošli su u konobu tražiti vodu. Tad se ?uje glas:
    - Brod!, Brod! - I tad su svi ljudi nahrlili na obalu. Žene su napadale
    kapetana zašto odmah ne dade vode. Ali da svima kapetan lije u sudove,
    trebalo bi puno vremena i ve?ina vode bi se prolila u tlo. Vladin otac tada
    nastupi i smiri žene. Svi zajedno odlu?e da vodu puste u najbliži bunar i
    tamo se svi razdjele. Ubrzo su dvije cijevi ležale na putu nalik na dvije
    zmijurine. I voda je potekla. Koš?e zapazi da iz nekih rupica na cijevi te?e
    voda pa i on po?inje rezati cijev. Žene ga tuku i udaraju ali on toliko to ne
    osjeti koliko uživa u vodi. Žene mu zavide pa po?inju i one rezati cijevi.
    Ubrzo se voda samo razijevala po putu. Mornari tada ljutiti odlaze, a narod
    šutke gleda kako:

    „Kapetan dotr?a s mojim ocem i plane kao vatra. Odmah ?e otputovati.
    Javiti vlastima. Tužiti selo da plati štetu. Nikad više nikakve pomo?i tim
    divljacima: ma ni za što i ni od koga. Moj ga otac mirio, ali uzalud.
    Bio bi kapetan i udario da gomila ne ostane mirna, bez jedne rije?i,
    a gotovo i bez kretnje. Kao da je ovaj put osje?ala i priznavala da je
    kriva.“

    Uto dotr?e ljudi s druge strane otoka. Donose vijesti da dolazi jako veliko
    nevrijeme. Svi odlaze u ku?e i ?ekaju. Prošlo je nevrijeme pre?eno tu?om i
    sve maline i grož?e su uništeni. Vlado tješi svog oca. Kaže da ne mora k
    teti te da ?e mu pomagati. Ali otac želi da nastavi školovanje i da postane netko i nešto.
    O djelu:
    Pripovijetka zapo?inje opisivanjem suše. Posebnu pažnju Nazor skre?e na
    isticanje i uspore?ivanje patnja biljaka i ljudi:

    „?uju se glasovi, jer su na mnogim prisojima, ponajviše na stranama
    brda, usahli ?itavi redovi mladih loza i mladih maslina, osušili se i
    pocrnjeli kao da ih nešto oparilo.“

    „I ta su ?eljad suha, crna i žilava kao njihove loze. Sokovi se u njima
    zgusnuli; rekao bih i sve njihove žile suzile i savile u ?vorove,
    da ne izgube i ono malo soka što im još ostade.“

    Uvod detaljno do?arava nestašicu vode te lakše razumijemo o?aj ljudi.
    To se o?itava u situacijama kad se skupe mase ljudi. Tada na vidjelo
    dolaze sve slabe ljudske strane. Ali Vladin otac, lik koji drži ravnotežu,
    u?i svog sina kreposti i solidarnosti s drugima.

    „Jest, otac me u?i. Da je njihova že? ista kao i moja, da kada njima nije
    dobra, pravo je da to bude i meni. Nije dakle istina da smo mi jedno,
    a oni drugo. A jer je tako, svi ?emo lakše skupa pretrpjeti.“

    „I kad majka donije ženama ono malo vode što smo je još imali ku?i,
    te me pozva da pijem pred djecom što su ?ekala, ja progutah slinu što mi
    se, ve? gusta, hvatala za korijen jezika, pa joj rekoh:
    - Hvala! Nisam baš tako žedan.“

    Vlado otac se tako?er pojavljuje i u napetim situacijama i umiruje narod.
    S druge strane su mase ljudi koji bi napravili bilo što da se domognu
    željenog. Ljudi gube povjerenja i ne vjeruju na rije?. Razvalili bi vrata i
    provalili u ne?ije dvorište (VII. Poglavlje) ili ?ak oštetili brod
    (VIII. Poglavlje). Ponašaju se pomalo ?udno:

    „?eljad ih dira. Glade ih. Stiskaju ih rukama, uživaju?i što su cijevi onako
    nabrekle. Dlanovi im osje?aju svježinu vode; kao da ?ak ?uju i bilo te
    vodene žile što kuca po ritmu nekog srca dolje u la?i.
    - Te?e!
    ?eljad kao da joj osje?a i vonj, pa im nozdrve drš?u. Sva njihova dugo
    trpljena i silom prigušena že? ?ezne i kri?i u upaljenoj krvi.
    Pritiskuju dlanove na mokru cijev; mirišu ih i ližu.
    - Je! Voda! Ma baš voda!

    A na kraju kad pohlepnici po?inju rezati cijevi i mornari odu, oni se sami
    uhvate u svojim djelima i smatraju se krivima. Možda ?e odsad po?eti
    misliti na druge i djeliti s drugima jer nam se to vra?a dvostruko.

Similar Threads

  1. Vladimir Nazor - Veli Jože - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 07. 01. 2009, 23:42
  2. Vladimir Vidrić - Pjesme - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 06. 01. 2009, 01:05
  3. Vladimir Nazor - Klesar Angelo - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 04. 01. 2009, 01:05
  4. Vladimir Nazor - Bijeli Jelen - Lektire
    By bubac in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 27. 12. 2008, 20:43
  5. Baška voda
    By olifan in forum Riječi pjesama
    Replies: 0
    Last Post: 31. 08. 2007, 01:32

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •