Results 1 to 3 of 3

Thread: Jean Baptiste Poquelin Moliere - Škrtac - Lektire

  1. #1
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Jean Baptiste Poquelin Moliere - Škrtac - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    JEAN BAPTISTE POQUELIN MOLIERE: ŠKRTAC

  2. #2
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Jean Baptiste Poquelin Moliere - Škrtac - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    JEAN BAPTISTE POQUELIN MOLIERE: ŠKRTAC

    Bilješke o piscu:
    Jean Baptiste Poqelin ro?en je 1622. g. u Parizu kao sin dvorskoga
    tapetara. Kao sin situirane gra?anske obitelji polazi gimnaziju kod
    isusovaca u Parizu, a pravo studira u Orleansu. Vrlo kratko službuje
    kao odvjetnik, a 1643. g. osniva zajedno sa obitelji Bejart kazališnu
    družinu “Illustre Theatre” (“?uveno kazalište”).

    1644. g. uzima umjetni?ko ime Moliere, po kojemu je poznat i danas.
    Nakon nekih financijskih poteško?a Moliere, sada ve? vo?a družine, odlazi
    na dugo putovanje po Francuskoj koje traje od 1645. do 1658. godine,
    pod zaštitom jednog mo?nog plemi?a. Na tim putovanjima Moliere piše i
    izvodi svoje prve kratke komedije. 1658. godine nastupa pod
    zaštitništvom kraljeva brata u Parizu. Sljede?e godine izvedene su
    Ka?iperke, prvi veliki Moliereov književni i kazališni uspjeh,
    i otada je on poznata i vi?ena osoba kazališnog Pariza.

    Nakon izvedbe Škole za žene i kralj se osobno zauzima za njega,
    dodijelivši mu kao prvom francuskom glumcu stalnu nov?anu pomo?.

    Umro je 1673. godine od tuberkuloze, nakon ?etvrtog izvo?enja
    Umišljenog bolesnika. ?etiri dana nakon smrti trajali su pregovori oko
    njegova sprovoda. Tek je kraljevim nalogom smio biti pokopan na groblju,
    a ne izvan njega. Ipak je pokopan u onom dijelu groblja koji je pripadao
    mrtvoro?enima, dakle nekrštenima, jer se nikada nije odrekao gluma?ke
    karijere.

    Prema zapisima suvremenika, Moliere je bio nizak i pomalo zdepast,
    okruglih nogu i jake glave usa?ene u ramena. Bio je otvoren i pošten,
    što mu je u svim krugovima stvorilo vrlo mnogo prijatelja i zaštitnika,
    ?ak i naklonost Luja XIV. Kao izvanredan glumac karakternoga tipa
    interpretirao je gotovo sve svoje glavne junake.

    Francuska u XVII. stolje?u:
    Klasicizam u Francuskoj zapo?inje 1610. godine smr?u Henrika IV.,
    a završava 1715. smr?u Luja XIV. U tom razdoblju Francuska dominira
    Europom jakoš?u svoje vanjske politike i snažnim utjecajem književnosti i
    umjetnosti.

    U velikom broju u Francuskoj se razvijaju razne umjetni?ke grane,
    a kralj usredoto?uje djelovanje gotovo svih književnika, glazbenika,
    slikara i graditelja oko svoje rezidencije u dvorcu Versailles kraj Pariza.

    Od mnogih imena koja su pridonijela slavi francuske književnosti i
    umjetnosti treba istaknuti kazališne pisce Corneillea i Racinea,
    basnopisca La Fontainea, kriti?ara i književnog teoretika Boileaua,
    povijesnika i kroni?ara Saint-Simona, književnice Gospo?u de la Fayette
    i Gospo?u de Sevigne, duhovitog autora Maksima La Rochefoucaulda,
    arhitekta Mansarta, projektanta znamenitoga versailleskog parka
    Le Notrea, slikara Poussina i skladatelja Couperina.

    Po?eci kazališta:
    Po?etkom XVII. stolje?a Francuskom putuju mnoge putuju?e družine koje
    nastupaju po sajmovima i gostionicama na improviziranim pozornicama.
    Takva je bila i Moliereova družina. Nakon što se ta družina vratila sa
    svojih putovanja po francuskoj pokrajini 1658. i pošto se predstavila kralju
    izvedbom jedne Corneilleove tragedije, postiže ?ast da je kraljev brat
    uzima pod zaštitu, što je zna?ilo da dobiva stalnu nov?anu pripomo?,
    kao i pravo nastupa u javnim dvoranama.

    Nakon Moliereove smrti 1673. g. njegova družina, koja je bila u
    neprestanim umjetni?kim sukobima sa družinom Hotel de Bourgogne,
    spaja se sa trupom kazališta Marais, ali glumci ne dobivaju nikakve
    privilegije niti po?asni naslov kraljevi glumci. 1680. g. kralj Luj XIV. spaja
    bivšu Moliereovu družinu ujedinjenu s kazalištem Marais i glumce Hotel
    de Bourgognea, pomiruje ih i osniva Comedie-Francaise. Tako je nastalo
    prvo stalno državno kazalište u Europi, koje je imalo svoj status i bilo
    materijalno osigurano. Zada?a im je bila svakodnevno prikazivanje
    ponajboljih francuskih dramskih djela.

    Moliereova djela:
    Više od trideset Moliereovih djela koliko su nam danas poznata možemo
    podijeliti u nekoliko stilskih skupina:

    Farse:
    Temelje se na ?esto drasti?nim efektima, zamjenama osoba i grubljom
    komikom. Najpoznatije od njih su Šganarelle ili Umišljeni rogonja (1660.)
    i Lije?nik protiv volje (1666).

    Komedije-baleti, operni libreti prigodnice za kraljevske sve?anosti,
    komi?ne pastorale i herojske komedije:
    Tu pripadaju komedije Gra?anin plemi? (1670.),
    Umišljeni bolesnik (1673.), Ženidba na silu (1664.),
    Gospodin de Porceaugnac (1669.),
    zatim melodrama Dom Garcie od Navarre (1659.),
    te niz baleta i prigodica.

    Polemi?ke komedije:
    To su djela koje Moliere piše u vlastitu obranu.
    Tako, odbijaju?i lažne optužbe nakon Škole za žene, piše Kritiku škole za
    žene (1663.), te Versaillesku improvizaciju - iste godine.

    Komedije temeljene na zapletima:
    Po uzoru na improvizirane talijanske komedije, Moliere piše ?etiri takve
    scenske igre, od kojih su najpoznatije Ljubavni spor (1656.) i Scapinove
    spletke (1671).

    Komedije u kojima se kriti?ki promatra društvo i pojedini izopa?eni
    zna?ajevi:
    Ove komedije ulaze u najviši domet Moliereova književno-dramskog
    stvaralaštva. To su Ka?iperke (1659.), Škola za muževe (1662.),
    Škola za žene (1662.), Don Juan ili Kameni gost (1665.),
    Mizantrop (1666.), George Dandin (1668.), Tartuffe ili Varalica (1669.),
    Škrtac (1668.) te U?ene žene (1672).

    Sadržaj:
    Prvi ?in
    Na samom po?etku upoznajemo se sa situacijom oko Valera i Elise.
    Elisa je zaljubljena u Valerea, te želi pridobiti bratovo i o?evo dopuštenje
    da se uda za njega. Valere se uspio uga?anjem uvu?i u Harpagonovu
    službu i pridobivati njegovo povjerenje. Cleante otkriva Elisei da je on u
    sli?noj situaciji sa Marianeom, te da želi pridobiti oca kako bi se njome
    oženio.

    Na njihovu nesre?u Harpagon ima druge planove. Kako bi dobio još
    novaca, želi Cleantea oženiti za bogatu udovicu, a Eliseu dati Anselmu,
    koji ne traži miraz. Harpagon je namjeravao uzeti za ženu Marianeu, jer je
    ?uo da je skromna i lijepa.

    Drugi ?in
    Cleante zadužuje La Flechea da mu prona?e zajmodavca koji bi mu dao
    zajam od petnaest tisu?a franaka. La Fleche pronalazi zajmodavca preko
    posrednika Simona. Ne znaju?i da mu je to otac odlu?uje pristati na
    sastanak i na velike kamatnjake. Na kraju se otkriva da je zajmoprimac
    Claude, te Harpagon odlazi razo?aran na još jedan neuspjeli posao.

    Dolazi Frosine, koja je trebala nagovoriti Marianeinu majku da pristaje dati
    svoju k?er Harpagonu. Ispri?ala je zatim Harpagonu kako Mariane voli
    stare muškarce i kako je ona vrlo štedljiva, te ne bi trošila mnogo.
    Harpagon poziva na ve?eru Marianeu i Anselma.

    Tre?i ?in
    Harpagon dodjeljuje poslove za pripremu ve?ere slugama.
    Pri tom svakome napominje da štede što bolje umiju.

    Citat: (str. 136.)
    Harpagon:
    “...Tvoja ?e, Brindavoine, i tvoja, La Merluche, dužnost biti da perete ?aše
    i da to?ite pi?e, ali samo kad bude tko žedan, a ne, kako to imaju obi?aj
    neke neotesane sluge, koje izazivaju goste i nude ih da piju kad oni
    uop?e na to i ne misle. ?ekajte dok vas nekoliko puta zamole i nikad
    nemojte zaboraviti da donesete mnogo vode.”

    Mariane priznaje Frosini da joj je teško udati se za Harpagona,
    jer u njegovom sinu, Cleanteu, prepoznaje svoju ljubav.
    Cleante skida prsten s o?eve ruke i daruje ga Marianei.

    ?etvrti ?in

    Valere, Elise, Cleante i Mariane razmišljaju kako bi sprije?ili neželjena
    vjen?anja. Pretvaraju?i se da ne želi Marianeu Harpagon otkriva
    Cleanteove osje?aje prema njoj, te se sav bijesan odri?e sina i proklinje
    ga.

    Citet: (str. 152.)
    Cleante:
    “Dakle tako me ho?ete izigrati, o?e! Dobro, kad je stvar došla dotle,
    objavljujem vam da ne?u odustati od svoje ljubavi za Marianeu i da ?u
    upotrijebiti sva krajnja sredstva da vam je preotmem.”

    Dok se otac i sin sva?aju, La Fleche pronalazi škrinjicu sa deset tisu?a
    škuda te je pokazuje Cleantu. Ubrzo Harpagon otkriva da nema svog
    blaga te po?inje sumnjati u sve.

    Peti ?in
    Dolazi sudski istraživatelj i provodi istragu o kra?i.
    Prema Jacquesovim lažnim priznanjima, Harpagon okrivljuju Valerea za
    kra?u. Dok Valere govori o Elisei, Harpagon ga optužuje za škrinjicu.

    Citat: (str. 162.)
    Harpagon: Dobro, reci mi, nisi li je dirao?
    Valere: Ja da je dirnem? Ah, vrije?ate je jednako kao i mene. Izgaram za
    njom ?istom i smjernom ljubavi.
    Harpagon (tiho): Izgara za mojom škrinjicom?
    Valere: Radije bih umro nego da joj pokažem i najmanju uvredljivu
    nakanu. Ona je za to odviše razumna i odviše poštena.
    Harpagon (tiho): Moja škrinjica odviše poštena?

    Otkrivši da je došlo do nesporazuma, Valere otkriva da je napuljski
    plemi?, sin Don Thomasa d’Alburcya. Anselmo priznaje da je Don Thomas
    d’Alburcy zapravo njegovo pravo ime, a po tome Valere i Mariane njegova
    djeca.

    Harpagon pristaje da prepusti Marianeu Cleanteu u zamjenu za njegovu
    škrinjicu, i dopušta im da se vjen?aju, kao i Elisei i Valereu, ako Anselmo
    preuzme sve troškove i ako mu kupi novo odijelo, na što on rado pristane.

    Zaklju?ak:
    Jean Baptiste Poquelin Moliere je najve?i francuski komediograf
    koji je svojim besmrtnim djelima obogatio svjetsku književnost.
    Bio je “promatra? i slikar ljudske naravi”. Nitko nije znao kao on voditi
    svoja lica kroz komediju, a iza?i sa jasnom poukom.

    On je znao iskoristiti sve mane na svojim likovima kako bi pove?ao
    komiku. ?ak je, u prvim predstavama u kojima je glumio on i njegova
    družina, iskoristio mane glumaca i ubacio ih u komediju. Tako je šepavost
    Louisa Bejarta, koji je glumio La Flechea, unio u komediju pove?avši
    komi?ni efekt, jer La Fleche u prijevodu zna?i strijela, što upu?uje na
    brzinu. Isto je tako opravdao svoj kašalj, koji ga je mu?io na scenskim
    nastupima, dodjeljuju?i ga Harpagonu.

    Njegovo je pravilo u pisanju komedija bilo svidjeti se, a to je postizao
    ?esto grotesknom komedijom.

  3. #3
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Jean Baptiste Poquelin Moliere - Škrtac - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    JEAN BAPTISTE POQUELIN MOLIERE: ŠKRTAC


    Bilješke o djelu:
    Moliereov uzor za Škrca je Plautova komedija Auluarija, iz koje je preuzeo
    niz situacija i scenskih odnosa, ali je promijenio mjesto i vrijeme radnje,
    likove - i dok je Plautov Euklion svoje blago našao, Moliereov Harpagon do
    svojeg bogatstva dolazi postepeno lihvom. U Škrcu možemo na?i tri
    temeljna motiva. Prvi je nastojanje sinovljevo da uz pomo? sluge pokrade
    oca, što je izazvalo mnoge polemike. Drugi je rivalitet oca i sina koji se
    bore za naklonost iste djevojke, dok bi u tre?em planu bile ljubavi Valera i
    Elise, te Mariane i Cleanta. Scenskim zbivanjima oko Harpagonove
    Škrtosti gledaoca drže u neprekidnoj napetosti. Ho?e li Valere uspjeti u
    svojoj namjeri da dobije Elisinu ruku, kako ?e završiti spor izme?u oca i
    sina oko Marianine naklonosti, te ho?e li sin uspjeti oteti ocu škrinjicu s
    novcem?

    Analiza likova:
    Harpagon
    Cleantov i Elisin otac, ima oko 60 godina.

    Izgled:
    “I ja to govorim: sa svojom mlije?nom kožom, sa svoje tri zasukane dlake
    nad usnama kao ma?ji brk, s vlasuljama od ku?ine, sa širokim hla?ama i
    razdrljenim trbusima.”

    Najve?i škrtac u gradu, nitko u njegovoj ku?i nije dobro obu?en pa ?ak ni
    njegova djeca, iako u ku?i drži 15 000 dukata koji su mu najve?a briga.

    Mislim da Harpagon i zna da je škrt, ali on to ne smatra manom nego
    vrlinom jer on sebe ne vidi kao izop?enika iz društva nego uglednom i
    uzornom osobom.

    Harpagon je veliki sebi?njak jer, iako zna za sinove osje?aje prema
    Mariane, on je se ni po koju cijenu ne?e odre?i zbog svoje velike
    sebi?nosti. U trenutku sukoba izme?u Harpagona i Cleanta on njega
    tjera iz ku?e i baca prokletstvo na njega zato jer Cleante kaže
    da se nikad ne?e odre?i Mariane.

    Citat: (str. 72.)
    Harpagon: Kako? Pa ti si obe?ao da ?eš je se odre?i.
    Cleante: Ja? Da ?u se nje odre?i?
    Harpagon: Da.
    Cleante: Ni govora.
    Harpagon: Zar nisi odustao da je snubiš?
    Cleante: Naprotiv, tome sam sklon više no ikad.
    Harpagon: Pokazat ?u ti svoje, nitkove.
    Cleante: ?inite što god vam drago.
    Harpagon: Zabranjujem ti da me ikad više vidiš.
    Cleante: U dobar ?as.
    Harpagon: Napuštam te.
    Cleante: Napustite me.
    Harpagon: Ne priznajem te za svog sina.
    Cleante: Neka bude.
    Harpagon: Razbaštinit ?u te.
    Cleante: Radite što god vas volja.

    Potpuno shva?am Cleatea što je ljut na svojeg oca jer mislim da Harpagon
    ni po ?emu nije zaslužio Mariane. U po?etku se Cleante ?inio kao poslušan
    sin koji se nikada ne bi izravno usprotivio ocu, ali kada saznaje za njegovu
    suludu ideju da se oženi s Mariane on postaje pomalo buntovnik i bori se
    za svoju ljubav.

    Pred kraj djela doga?a se nesporazum izme?u Harpagona, koji je poludio
    u potrazi za škrinjicom, i Valerea, koji misli da je Harpagon saznao za
    njegovu i Elisinu tajnu ljubav, gdje se vidi što je za Harpagona najvažnije
    u životu. Ovakav nesporazum se može na?i i u Plautovom Škrcu.

    Citat: (str. 80.)
    Valere:
    „Sva moja žudnja zadovoljila se užitkom da je gledam, i nikakva
    nepristojnost nije oskvrnula žarku ljubav koju su mi udahnule njezine
    lijepe o?i.“

    Harpagon:
    „Lijepe o?i moje škrinjice! Govori kao ljubavnik o ljubavnici.”

    Zbog svoje škrtosti Harpagon ne mari za nikoga nego samo za novac,
    tako da on u jednom trenutku iskazuje svu svoju zlobu tj. on bi više volio
    da mu se k?er utopi nego da mu netko uzme njegovo zlato.

    Citat: (str. 81.)
    Elise:
    “Da, o?e, upravo me on spasio od velike opasnosti, kako vam je poznato,
    kad se umalo ne utopih, i upravo njemu dugujete život te iste k?eri.

    Harpagon:
    „Sve to nije važno i bilo bi kudikamo bolje za mene da te je pustio da se
    utopiš, nego da je po?inio to što je po?inio.”

    Na kraju djela Harpagon popušta tj. ljubav mladih ipak pobje?uje,
    ali njegovoj škrtosti nikad nema kraja.

    Citat: (str. 85.-86.)
    Harpagon: Nemam novca koji bih dao djeci za vjen?anje.
    Anselme: Pa dobro, imam ja, neka vas to nimalo ne uznemiruje.
    Harpagon: Obavezujete se da ?ete podmiriti sve troškove tih dviju
    svadbi?
    Anselme: Da, obe?ajem. Jeste li zadovoljni?
    Harpagon: Jesam, pod uvjetom da mi za pir date sašiti novo odijelo.

    Cleante
    Harpagonov sin, voli Marianu, spreman se za nju zadužiti kako bi joj
    omogu?io pristojan život, veoma pametan i lukav.

    Elise
    Harpagonova k?i, voli Valera.

    Valere
    Anselmov sin, voli Eliseu. Uspio se uga?anjem svidjeti Harpagonu.

    Citat:
    “Vidite kako sam u tome spretan i kako sam mu vješto morao uga?ati da
    mu se uvu?em u službu; kako se sakrivam pod maskom simpatija i
    duševne srodnosti da mu se svidim, i kako se svaki dan pred njim
    pretvaram da steknem njegovu sklonost.”

    Mariane
    Anselmova k?i. Živi sa svojom bolesnom majkom, zaljubljena je u
    Cleantea. Njena majka želi da se uda za bogatog ?ovjeka kako bi se
    riješili bijede. Frosine joj predlaže Harpagona, jer je ve? u šezdesetoj.

    Anselme
    Valereov i Marianein otac. Mislio je da su mu djeca i žena stradali u oluji
    na brodu.

    Frosine
    Spletkarica, uvijek uspijeva u svojim poslovima, osim sa Harpagonom.

    Jacques
    Harpagonov kuhar i ko?ijaš. Vrlo dobro zna kakav mu je gospodar,
    koji ga ?esto tu?e.

    Dojam o djelu:
    Djelo mi se veoma svidjelo ponajviše jer je veoma smiješno kroz cijelu
    pri?u (za razliku od Plautovog Škrca koji je samo u nekim scenama
    smiješan), veoma je dinami?no, lako se ?ita jer nije rimovano, nema
    previše likova, svaki lik je pomno karakteriziran - nismo upoznali samo
    par glavnih likova, nego smo upoznali i neke sporedne likove, a djelo je i
    dosta kratko. Bilo je zaista divno ?itati to djelo, kada jednom po?neš ne
    možeš prestati koliko se uživiš u sve te situacije

Similar Threads

  1. Jean Baptiste Poquelin Moliere - Tartuffe - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 2
    Last Post: 20. 04. 2011, 16:44
  2. Jean Baptiste Poquelin Moliere - Umišljeni bolesnik - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 07. 01. 2009, 23:35
  3. Plaut - Škrtac - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 07. 01. 2009, 21:10
  4. Jean Baptiste Poquelin Moliere - Mizantrop - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 05. 01. 2009, 16:41
  5. Jean de la Fontaine - Basne - Lektire
    By bubac in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 27. 12. 2008, 15:39

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •