Results 1 to 2 of 2

Thread: Josip Kozarac - Slavonska šuma - Lektire

  1. #1
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Josip Kozarac - Slavonska šuma - Lektire


  2. #2
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Josip Kozarac - Slavonska šuma - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    JOSIP KOZARAC: SLAVONSKA ŠUMA


    Bilješke o piscu:

    Josip Kozarac je ro?en 1858. g. u Vinkovcima. Teme svojih djela crpio je
    iz rodne Slavonije ?iju je ljepotu doživio ve? u djetinjstvu. Boje i zvukovi
    slavonskih livada i šuma, potoka i rijeka stalni su predmet njegova
    interesa. Sklonost prema prirodi utjecala je na njegovu profesionalnu
    orjentaciju tako da je studirao šumarstvo u Be?u i kao šumar radio u
    razli?itim slavonskim ve?im i manjim mjestima. O tim dionicama Josip
    Kozarac govori u svojoj "Autobiografiji". U pripovijetki "Slavonska šuma"
    Kozarac je dao prekrasne slike šumskog života, biljnog i životinjskog.
    Osim pripovijetki me?u kojima se isti?u "Tena", "Biser Kata", "Proletarci"
    i "Me?u svjetlom i tminom". Pisao je romane me?u kojima je najpoznatiji
    "Mrtvi kapitali" u kojemu otkriva nedostatke u društvenom životu,
    loše gospodarenje zemljom i pogrešan odgoj i obrazovanje intelektualaca.
    U posljednjem periodu života i rada pisao je pripovijetke u kojim je
    pokušavao rješavati neke psihološke probleme suvremenog ?ovjeka kao
    što su "Mira Kodoli?eva", "Oprava". Umro je 1906. g. u Koprivnici.

    Tema:
    Piš?eva ljubav prema, šumi, Slavoniji i njenim ljudima i obi?ajima.

    Likovi:
    - Josip Kozarac
    - Bartol
    - lugari

    Kratki sadržaj:
    Slavonska šuma je šuma s divnim i visokim stablima. Slavonac voli svoju
    hrastovu šumu. On je u njoj kao u svojoj ku?i. On pozna svaku pticu,
    svako drvo i svaki glas. Šuma je oduvijek bila njegovo nepresušivo blago.
    Pokraj šume sagradio je ku?e, staje i štagljeve, posadio vo?njake i šljivike.
    Kada mu zbraniše i zatvoriše šumu on postade siromah, jer mu je ona
    pašom odgajala volove, svojim žirom hranila svinje, svojim drvetom dizala
    ku?e i ograde. Vuk, lisica i kuna davali su mu skupo krzno, a zec i srna
    hranu. Tu se dižu veliki hrastovi sa sivkastom korom i brazdama koje teku
    duž cijeloga dvadeset metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom
    koja ih je okrenula kao stasite junake. Kada vjetri? zapuhne tvrdo glatko
    liš?e zašap?e, zatim zašuti i zašumi. Sa godišnjim dobima šuma se
    mijenja, a i život u njoj. U prolje?e kad se sve oživljuje u šumi je
    najpustije. Ptice pjevice su u svojim gnjezdima, po šikarama i i livadama
    oko sela. U šumi su samo kos i drozd. Kada do?e ljeto u šumi sve
    postaježivlje i raznolikije. Priroda buja, sve je u pokretu.
    Na jednom visokom brijestu sagradio je orao gnijezdo. Kada su ga ljudi
    opazili dogovorili su se da ?e mlade orlove povaditi ili ubiti zato što im je
    orao ubijao doma?e životinje. Nisu mogli ni jedno ni drugo zato što je
    brijest bio jako visok, a nije imao grana po kojima bi se popeli.
    Gnijezdo je bilo dobro naslagano tako da ga zrno nije moglo probiti.
    Ljudima nije ništa drugo preostalo nego da sruše brijest.
    Dok su jedni rušili drugi su puškama pazili na orla.
    Odjednom ugledaju orla kako se vra?a u gnijezdo i pandžama nosi plijen.
    Jedan je ?ovjek pucao u orla. Kako je orao bio ranjen svoj je plijen
    ispustio i srušio se u šumu. Kad su ljudi pogledali orlov plijen za?udili su
    se jer je to bio jastreb. Kada je brijest bio skoro srušen na njega su
    doletjela dva ?vorka koja su ušla u orlovo gnijezdo. Kada je brijest pao
    od jakoga udarca ?vorci su uginuli. O Ilinju love se divlje patke.
    Neki lovci gaze po vodi tjeraju?i patke i pucaju?i, a neki imaju pse koji im
    ih donose. Usput se ulovi i koja štuka i šaran. Kada do?e ljeto radi se
    procjena šuma. Dva lugara, jedan radnik i kolibar Bartol preno?ili su u
    kolibi koja je ostala iza šumskih radnika koji su preko zime ovdje radili.
    Procjena je težak posao, a šuma puna komaraca. Kud god ?ovjek ide tamo
    i oni idu. Vra?aju?i se sa teškoga posla o?ekivali su da ?e im Bartol
    pripremiti dobar ru?ak. Kada su došli u kolibu vidjeli su da im je Bartol
    pripremio paprikaš. Bio je ukusan, ali crn kao tinta. Bartol nije znao zbog
    ?ega je paprikaš crn ali je bio toliko ukusan, a oni gladni tako da su ga jeli
    i za ve?eru. Kada su pojeli, Bartol ode u kuhinju i otkrije da je paprikaš
    crn zbog toga što je zdjele pokrio hrastovinom iz koje je curio tanin crn
    kao tinta. I tako je spašeno Bartolovo kuharsko umije?e, a društvo
    ohrabreno da i dalje jede Bartolova jela. Sredinom rujna nastaje važno
    razdoblje za slavonsku šumu. Šumski trgovci obilaze dijelove šume koje
    su preko ljeta procjenili i obilježavaju stabla koja ?e preko zime do?i na
    prodaju. Osim bogatih trgovaca tu su i turopoljci koji prolaze šumom i
    procjenjuju urod žira, koji je zbog sje?e šume i njegove upotrebljivosti
    na sve ve?oj cijeni. U listopadu po?inje lov na srne, a u studenome je
    šuma mirna. U to doba sije se žir. Koliko se je stare šume posjeklo toliko
    se nove šume treba zasaditi. Na to sijanje iza?e ?itavo selo.
    I dok se uz pjesmu sadi mlado drve?e, na drugom kraju žalosno otpada
    žuto liš?e, a tamo još dalje udara sjekira i ruši se ono što je dvije stotine
    godina raslo. I tako je u isto vrijeme na jednom mjestu smrt,
    a na drugom život. Tko bi nabrojio što je sve šuma u tih dvjesto godina
    dala, što je sve vidjela i doživjela, što se sve u njoj doga?alo i što ?e se
    dogoditi. To je ta njena tajna, njen ?aroban mir.

    Najljepši odlomak:
    «Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom, izrovanom ravnim
    brazdama koje teku duž cijelog, dvadeset metara visokog debla sa
    snažnom širokom krošnjom...»

    Dojam o djelu:

    Ova pri?a mi se jako svidjela, opisuje šumu, životinje i biljke.

Similar Threads

  1. Josip Jurčević - Predsjednički izbori 2010
    By cesarica.net in forum Izbori
    Replies: 2
    Last Post: 09. 11. 2009, 17:47
  2. Josip Kozarac - Mrtvi Kapitali - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 30. 03. 2009, 21:05
  3. Josip Kozarac - Tena - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 07. 01. 2009, 20:44
  4. Josip Kozarac - Pripovijesti - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 06. 01. 2009, 16:48
  5. Ivan Kozarac - Đuka Begović - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 02. 01. 2009, 00:09

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •