Results 1 to 3 of 3

Thread: Daniel Defoe - Robinson Crusoe - Lektire

  1. #1
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Daniel Defoe - Robinson Crusoe - Lektire


  2. #2
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Daniel Defoeb - Robinson Crusoe -Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    DANIEL DEFOE: ROBINSON CRUSOE

    Bilješke o piscu:
    Daniel Defoe, engleski pripovjeda?, utemeljitelj modernoga romana.
    Živio je od 1660. g do 1731.g. Pažnju publike pobudio je svojim
    pustolovnim romanima, a kao romanopisac pojavio se u kasnijim
    godinama života. Koristio se pripovijedanjem u prvom licu i jednostavnim
    svakodnevnim govorom. Njegov prvi i najpoznatiji roman je
    "Život i ?udne nevi?ene pustolovine Robinsona Crusoea, mornara iz Yorka"
    koji je zasnovan na stvarnom doga?aju. To je pri?a o brodolomcu koji se
    udaljen od civilizacije uspijeva održati u sukobu s nesklonom prirodom.
    Drugi i tre?i dio tog romana manje su uzbudljivi. Od ostalih Defoeovih
    djela poznat je njegov roman o kradljivici "Zgode i nezgode glasovite Moll
    Flanders". Isti?e se i njegova kronika o epidemiji kuge "Dnevnik kugine
    godine".

    Mjesto radnje:
    Pusti otok

    Vrijeme radnje:
    1632. – 1637. g.

    Tema:
    Robinsonov boravak na pustom otoku

    Osnovna misao:
    Treba biti snalažljiv da bi se preživjelo

    Likovi:
    Robinson Crusoe,Petko, ?etvrtko, roditelji, mornari, divljaci, ljudožderi.

    Sadržaj:
    Dje?ak Robinson živio je s roditeljima u Engleskoj. Htio je kada odraste da
    bude mornar i da putuje svijetom. Svaki dan je na obali gledao brodove i
    mornare kako iskrcavaju robu. Cijelo vrijeme razmišljao je odakle je ta
    roba došla. Jednog dana otac mu je rekao da želi da postane trgovac i da
    nastavi posao koji je on zapo?eo. Robinson je to prihvatio, ali dok je robu
    prodavao uvijek je mislio odakle je ona došla i kakav je i koliki put prešla.
    Jednog dana sreo je prijatelja koji se spremao na put u London.
    Prijatelj ga je pozvao da po?e s njim. Robinson je pristao ali se bojao to
    re?i svojim roditeljima. Ukrcao se i otplovio u nepoznato. Na putu ih je
    zahvatilo nevrjeme. Robinson se jako uplašio pa je otišao u svoju kabinu.
    Ujutro kada se bura smirila stigli su u London. Robinson se tada oprostio
    od prijatelja. Šetaju?i gradom sreo je jednog mornara koji mu je ponudio
    da ?e ga besplatno prevesti nazad k ocu. Nakon duge plovidbe u daljini su
    ugledali crnu to?ku. Ta to?ka je bila gusarski brod. Digli su jedra i krenuli
    punom snagom ali su ih gusari ipak stigli. Prešli su na njihov brod i zauzeli
    ga. Neke su mornare ubili, a neke bacili morskim psima.
    Robinsona su uzeli u robstvo. Putem je naišla jaka bura. Brod je bio pun
    vode. Mornari su pumpali, ali to nije ništa pomagalo. Brod je potonuo.
    Robinson se probudio na pustom otoku. Prvo je pokušao na?i skrovište.
    Na vrhu jednog brežuljka bila je pe?ina. Robinson je odlu?io da se smjesti
    u nju. Htio je znati kada je koji dan pa je napravio kalendar.
    Pokraj njegove pe?ine bila su dva stabla. Znao je da je danas nedjelja
    26. svibanj 1654. g. i za svaki je dan na stablu urezao crtu.
    Jeo je kukuruz, a pio vodu iz izvora blizu njegove pe?ine.
    ?etvrtog dana želio je promijeniti jelo i pošao je otokom u potrazi za
    hranom. Primijetio je da tamo ima divljih koza, ali da bi ih mogao uloviti
    bio mu je potreban luk i strijela. Sutradan je napravio luk. Strijele je bilo
    teže napraviti jer ih je trebalo šiljiti, a to je teško išlo kamenim nožem.
    Od liš?a je napravio odje?u, sandale, kapu i vre?u. Sutradan je krenuo u
    lov. Uhvatio je jednu kozu i ponio ju ku?i. Ogulio je kožu i po?eo jesti
    sirovo meso, ali mu nije bilo ukusno pa je odlu?io da meso stavi na vru?i
    pijesak. Sunce je bilo tako jako da je meso bilo polupe?eno. Pala je no? i
    Robinson je odlu?io spavati, legao je na slamu i zaspao.
    Oko pono?i zapo?ela je jaka kiša. Jedan grom je udario blizu njegove
    pe?ine i on se jako uplašio. Kada je izašao van vidio je da drvo pred
    njegovom pe?inom gori. Bio je sretan, kada je vidio vatru to je bilo
    veliko otkri?e, jer je sada mogao jesti pe?eno meso i grijati se no?u.
    Morao je paziti da se vatra ne ugasi. Sutradan je ispleo mrežu i krenuo u
    ribolov. Uhvatio je tri ribe, ali je dvije pustio jer su bile male.
    Zadržao se dugo ne misle?i na vatru, a kada se sjetio bilo je kasno jer se
    vatra ugasila. Robinson je tužan otišao u krevet. Ujutro se probudio
    bolestan. Mislio je da bi mu majka skuhala ?aj da je sada kod ku?e.
    Iznenada se zemlja po?ela tresti. Vulkan je proradio i izbacio užarenu
    lavu. Robinson se uplašio ali kada je vidio da lava pali drve?e bio je sretan
    jer je na taj na?in ponovno došao do vatre. Od cigli što ih je sušio
    napravio je pe?. Riba što ju je lovio više mu nije bila fina pe?ena nego ju
    je kuhao. Po?eo je praviti lonce ali je imao jedan problem, lonci su
    propuštali vodu. Na dno lonca je stavio sol tako da voda nije izlazila van.
    Oko ku?e je zasadio drve?e pa je imao i dvorište, pokušao je napraviti i
    stol i stolice. Kada je po?eo bušiti rupu u drvetu odjednom su po?ele letjeti
    iskre koje su palile vatru. To je bilo novo otkri?e kako da vatru dobije
    kada on to želi. Bojao se da ne?e imati što jesti kada do?e zima jer ?e biti
    previše hladno, pa je odlu?io napraviti podrum u kojem ?e spremati hranu.
    Lopatom koju je napravio od školjke iskopao je duboku rupu i u nju
    spremao zimnicu. Nakon nekog vremena odlu?io je napraviti ?amac.
    Zapalio je jedno drvo i obra?ivao ga dok nije izgledalo kao ?amac.
    Odlu?io ga je isprobati, pa sjedne i otisne se dalje od otoka.
    Struja je bila jaka i nosila ga sve dalje. Jedva je uspio da se izvu?e.
    U daljini je vidio brod koji prilazi otoku. Bura je bila jaka i brod je po?eo
    tonuti. Sutradan je otišao do broda i tamo ugledao psa koji je jedini
    preživio brodolom. Robinson je psa poveo sa sobom i dao mu ime Džek.
    Jednog dana ?uo je jaku buku sa obale. Kada je pogledao uplašio se jer su
    na otok stigli ljudožderi. Vodili su jednog divljaka. Divljak se otrgnuo i
    pobjegao im. Za njim su krenula dva ljudoždera. Robinson je pomogao
    divljaku i spasio ga od ljudoždera. Pošto je bio petak Robinson je divljaka
    nazvao Petko. Petko je u po?etku bio plašljiv. Robinson ga je odveo u
    pe?inu i u?io ga engleski. Petko i Robinson su razgovarali o ljudožderima.
    Ujutro se u daljini vidio brod koji je topovima dozivao pomo?.
    Petko i Robinson su sa tog broda uzeli puške, pištolje, barut i top.
    Divljaci su opet došli na otok ali su sada Petko i Robinson bili naoružani.
    Pucali su jednom iz topa i svi su pobjegli, samo je u jednom ?amcu ostao
    starac koji se nije mogao micati. Petko dotr?a ?amcu i po?ne grliti starca
    jer je to bio njegov otac ?etvrtko. On je krenuo po pomo? na drugi otok.
    Robinson i Petko su u daljini ugledali brod koji je prilazio otoku.
    Sutradan je došao jedan divljak i rekao da je Petkov otac umro.
    Petko se ražalostio. Brod koji je dolazio bio je europski.
    Petko i Robinson su krenuli na put. Kada su stigli u Englesku Robinson je
    otišao ku?i gdje je našao oca. Nakon pozdravljanja Robinson ga je upitao
    gdje mu je majka, ali on mu je odgovorio da je ona umrla. Kada je došla
    zima Petko je bio za?u?en jer nikad prije nije vidio snijeg i stalno je bio uz
    pe?. Robinson i Petko nastavili su zajedno živjeti.

  3. #3
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Daniel Defoeb - Robinson Crusoe -Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    DANIEL DEFOE: ROBINSON CRUSOE

    Bilješke o piscu:
    Iako je Daniel Defoe napisao vrlo mnogo djela, zna se da ga je tek
    Robinson Crusoe u?inio slavnim i poznatim. Rodio se u Londonu 1659. g.
    Otac mu je bio mesar, a sin se bavio razli?itim poslovima. Defoe je
    zapravo bio jedan od najmarljivijih književnika što su ikada živjeli.
    Njegova su književna djela tako brojna da bi ih bilo teško skupiti u jednom
    izdanju. Zna se da je napisao preko dvjesta svezaka uz bezbroj ?lanaka o
    svim mogu?im predmetima. Me?utim, najviše se proslavio onom
    zna?ajnom serijom romana koja je 1719. po?ela s Robinsonom Cruseoom,
    a uklju?uje: Kapetana Singletona (Captain Singleton), Moll Flanders,
    Povijest Kuge i Roxanu. Kao što je poznato Defoe je materijal za
    Robinson Crueseoa našao u ?udnim doživljajima nekog škotskog mornara,
    Alexandra Selkira, koji je 1704. pošao s Wiliamom Dampierom, glasovitim
    moreplovcem, na put u Južno more. Zbog sva?e s kapetanom zatražio je
    da ga iskrcaju na samotni otok Juan Fernandez, tristo milja zapadno od
    Valparaisa. Tamo je ostao ?etiri godine i ?etiri mjeseca, dok ga nije
    kona?no izbavio jedan od brodova kraljevske mornarice. Tu je povijest
    prvi objavio Roger u svom djelu „Krstarenje oko svijeta“, koje je izašlo
    1712. g. O?ito je to putovanje uskoro postalo glavna tema razgovora.

    Bilješke o djelu:
    Zapanjuju?a uvjerljivost ve?im dijelom izmišljenih zgoda Robinsona
    Crusoea dala je cijelom nizu generacija vrlo jasnu sliku o borbi ?ovjeka s
    prirodom. Taj je predmet odgovarao op?im osje?ajima i predstavljao
    možda najživlji dio ljudskog zanimanja što ga literatura uop?e može
    pružiti. Nenamjerno, ali po svom unutarnjem osje?aju, Defoe je napisao
    ne samo pou?nu pripovijest o nevoljama koje mogu zadesiti krhko ljudsko
    stvorenje nego i simboli?nu dramu o mu?nim i strpljivim naporima s
    pomo?u kojih je ostvarena civilizacija.

    Mjesto radnje:

    Nenaseljeni otok

    Tema:
    Borba ?ovjeka s prirodom

    Likovi:
    Robinson Crusoe, Petko, kapetan, španjolac, Petkov otac

    Analiza likova:
    Robinson Crusoe
    Snalažljivost:
    “Ta bezizlaznost probudi moju snalažljivost. Imali smo na brodu nekoliko
    doknadnih jarbola, dva ili tri drvena balvana i jedan ili dva gornja
    jarbola.”

    Ne svi?a mi se njegov postupak s životinjama na otoku:
    “… ali sam vidio mnoštvo ptica, samo nisam znao kakvih; a kad sam ih
    ubio, nisam znao koje su za jelo, a koje nisu. Vra?aju?i se ubio sam
    nekakvu veliku pticu što sam je vidio kako sjedi na drvetu pokraj velike
    šume. Prvim hicem što sam ga opalio me?u njih ubio sam kozu kraj koje
    je stajalo jare i sisalo je.”

    Muka, rad, strpljivost i marljivost neke su od stvari što ih je morao
    prihvatiti:
    “Trebalo mi je puna ?etrdeset i dva dana da napravim dasku za duga?ku
    policu što mi je trebala u spilji, a dva bi tesara, sa svojim oru?em i
    pilama, od istog drveta u pola dana izrezali šest takvih dasaka.”

    Vanjski opis (opis njegova lica):
    “Što se ti?e moga lica, ono doista nije bilo toliko pocrnjelo koliko bi se
    o?ekivalo kod ?ovjeka koji uop?e ne pazi na njega. Bradu sam jednom
    pustio da raste, pa mi je bila duga oko ?etvrt metra. Me?utim, kako sam
    imao dovoljno škara i britava dosta sam je kratko podrezivao, a dlake na
    gornjoj usnici dotjerao sam tako da sam imao velike muslimanske
    brkove.”

    Kolebljivost prema divljacima:
    “Pitao sam se tako?er koliko su se ti ljudi ogriješili o mene, i kakvo pravo
    imam ja da se upli?em u sva?u o onoj krvi što je oni prolijevaju me?u
    sobom.”

    Petko
    “Bio je to pristao, lijep momak, savršeno gra?en, ravnih, duga?kih nogu.
    Nije bio prekrupan, ali je bio visok i skladan, a po mome mišljenju oko
    dvadeset i šest godina star. Izraz lica mu je bio vrlo dobro?udan,
    u njemu nije bilo ništa divlje i neprijazno. U njemu kao da je bilo nešto
    muževno, ali je u isto vrijeme u izrazu njegova lica bila neka meko?a i
    blagost europljanina, pogotovu kad bi se nasmiješio. Kosu je imao crnu i
    duga?ku, i nije bila kovr?ava kao vuna. ?elo mu je bilo visoko i široko,
    a o?i su mu sijevale živahnoš?u i oštrinom. Boja njegove kože nije bila
    sasvim crna, ali vrlo zagasita, a ipak ne onako ružno žuta i odbojno
    tamna kao kod Brazilaca, nego nekako jasna, sivkastosme?a.
    Lice mu je bilo okruglo i puno, nos malen, ali ne plosnat kao u crnca,
    lijepa usta i tanke usne, a zubi su mu bili pravilni i bijeli poput bjelokosti.”


    Usporedba filma i knjige:
    Film je uvelike skra?ena verzija knjige. U njemu se sve doga?a iznimno
    brzo, dok je u knjizi sve vrlo temeljito opisano, no ipak mislim da je to u
    redu jer za temeljito opisivanje u filmu bi trebali sati i sati. Film ima i
    dosta neugodnih prizora što uništava ?ar cijele pri?e. Knjiga mi je bila
    mnogo zanimljivija i uživao sam u ?itanju; imam samo jednu zamjerku,
    a to je uzastopno ponavljanje npr. “… kao što sam ve? rekao.”

    Najviše me se dojmila ova re?enica:

    “Katkad bih sam sebe pitao zašto sudbina tako temeljito uništava svoja
    stvorenja i ?ini ih tako strašno nesretnima, napuštenima i bespomo?nima,
    tako potpuno bijednima da bi jedva bilo razumno biti zahvalan za takav
    život.”

    Potresla me je tragi?nost te misli.

Similar Threads

  1. Đuro Sudeta - Mor - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 2
    Last Post: 15. 03. 2012, 18:49
  2. Lektire na zanimljiv način
    By Annabel Lee in forum Književnost
    Replies: 10
    Last Post: 07. 10. 2010, 23:27
  3. Daniel Načinović - biografija, bibliografija, slike
    By cesarica.net in forum Dobitnici diskografske nagrade Porin
    Replies: 2
    Last Post: 19. 12. 2009, 13:17
  4. Hasanaginica - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 02. 01. 2009, 23:14
  5. Replies: 0
    Last Post: 25. 12. 2008, 19:06

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •