Tema: Friedrich Schiller - Razbojnici - Lektire

Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

FRIEDRICH SCHILLER: RAZBOJNICI

Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

FRIEDRICH SCHILLER: RAZBOJNICI


Bilješke o piscu:
Friedrich Schiller ro?en je 1759. godine. Zna?ajan je njema?ki dramski
pisac i pjesnik, teoreti?ar umjetnosti, prevodilac, izdava? i urednik
?asopisa. Iako je u mladosti htio postati sve?enikom pošao je u vojnu
akademiju u Stuttgartu, gdje je studirao pravne znanosti, a kasnije prešao
na medicinu i svršio kao vojni lije?nik. Svojim prvim djelom,
dramom “Razbojnici” (1782.), postigao je nezapam?en uspjeh.
Drama je uspješna umjetni?ka transpozicija Schillerova svjetonazora po
kojem je svijet poprište neprestane borbe suprotnosti: dobra i zla,
strasti i dužnosti, visokih ideala i društvenih ograni?enosti.
Unato? slavi i velikom uspjehu, Schilleru, tada vojnom lije?niku u
Stuttgartu, vitenberški vojvoda zabranjuje daljnji književni rad pa Schiller
bježi preko granice u Mannheim, gdje nastavlja sa dramskim radom.
Idu?a Schillerova djela - historijske drame “Fiescova zavjera u Genovi”
(1783.) i “Don Carlos” (1787.) te drama sa suvremenom tematikom
“Spletka i ljubav” (1784.), otkrivaju ga kao oštrog protivnika feudalnog
apsolutizma i društvene pokvarenosti te kao promicatelja romanti?kih
koncepcija o snažnoj i nesputanoj li?nosti koja stremi slobodi.
Oko 1790. Schiller se nakon burne mladosti smiruje dobivši mjesto
izvanrednog profesora povijesti na sveu?ilištu u Jeni. Njegovo zanimanje
usmjereno je prema filozofskoj estetici i književnoj teoriji o ?emu piše niz
studija, eseja, kritika i rasprava, me?u kojima se izdvaja rasprava
“O naivnom i sentimentalnom pjesništvu”. Potkraj života seli na Goetheov
poziv u Weimar, gdje nastavlja svoj dramski rad. Schiller se uspjehom
ogledao i u poeziji. I dok je svoje suvremenike oduševljavao svojom
lirskom poezijom, a koja za današnjeg ?itatelja ima i previše retorike i
patosa, dotle Schillerove balade i filozofske pjesme zvu?e živo i danas.
Friedrich Schiller umro je 1895. godine.

Vrsta djela:
Drama

Problematika koja se obra?uje u djelu:
Djelo iznosi problematiku dobra i zla, nastojanje pojedinca da promijeni
svijet. Karl ga nastoji promijeniti razbojništvom što je pogrešan na?in
kojim se radi još ve?e zlo.

Kratki sadržaj:
Maximilian von Moor ima dva sina, Franza i Karla. Karl je na školovanju
u udaljenom gradu Leipzigu, a brat Franz živi sa svojim bolesnim ocem u
dvorcu Moorovih. Jednog dana dolazi pismo od Karla kojeg njegov brat
Franz krivotvori ?itaju?i ocu samo one najblaže pojedinosti kako mu ne bi
pogoršao zdravlje. To pismo je njegovog oca povrijedilo i on mu sav
žalostan i ljutit odgovara da ga se odri?e i da ga više ne smatra svojim
sinom. Karl dobiva pismo i pro?itavši ga razbjesni se i pristaje biti vo?a
razbojni?e družine. Nakon što je Franz pridobio oca, želi i ljubav Karlove
zaru?nice Amalie kojoj se upucava. Franz nagovara Hermana,
koji je nezakoniti sin nekog plemi?a, da proglasi Karlovu smrt što on i
?ini. Karl sa svojim razbojnicima pustoši i razara uokolo, ali vide?i zlo
koje rade po?inje ih grditi i strašiti za neke postupke.
Nakon nekog vremena Karl prerušen dolazi u dvorac Moorovih i ispituje
Amaliu o svim doga?ajima dok ga nije bilo. Franz sakriva svoga oca
pod zemlju i nastoji preuzeti vlast nad dvorcem i Amalinim životom.
Karl sa još jednim svojim razbojnikom pronalazi svog oca koji mu ispri?a
sve laži koje mu je Franz rekao te se Karl odlu?i osvetiti svome bratu.
Franz se objesi, a Karl ubija svoju zaru?nicu Amaliu. Karl tada žali za
svime što je u?inio i odlazi se predati pavdi.

Analiza likova:
Karl Moor
Iako je on bio razbojnik, ipak se borio za pravdu i dobro. Nije podnosio
nepravdu koja mu je nanesena i nije bio kao ostali razbojnici koji u sebi
nisu imali nimalo osje?ajnosti i razuma. Samo su nesretne okolnosti
utjecale na to da postane razbojnik, jer on nije spadao me?u njih.
Na kraju se kaje zbog svega.

Citati:
„Kakva sam luda bio kada sam mislio da ?u nedjelima uljepšati svijet.“

„Slušajte, vi zluradi izvršioci mojih barbarskih naloga! Ja ovog ?asa
prestajem biti vaš vo?a.“

Franz Moor
Za razliku od svog brata Karla on je bio okrutan i ponašao se kao
pobješnjela zvijer. Nije imao milosti i nikakvih osje?aja prema nikome.
Bio je slika samog vraga koji bi u?inio sve da se domogne svog cilja.

Citat:
„... sve ?u iskorijeniti oko sebe, sve što me spre?ava da budem gospodar.“