Tema: Ivan Goran Kovačić - Sedam zvonara majke Marije - Lektire

Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

IVAN GORAN KOVA?I?: SEDAM ZVONARA MAJKE MARIJE

Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

IVAN GORAN KOVA?I?: SEDAM ZVONARA MAJKE MARIJE

Bilješke o piscu:
Ivan Goran Kova?i? (1913. - 1943.), književnik. Studirao je slavistiku u
Zagrebu. 1935. godine uzima nadimak Goran. Bio je urednik kulturne
rubrike “Hrvatskog dnevnika”, “Novosti”, radio u “HIBZ”-u.
Potkraj 1942. godine otišao je s Vladimirom Nazorom u partizane.
Prošao je s partizanskim brigadama dio Korduna i Banije, velik dio Bosne,
Hercegovine i Crne Gore. Ubili su ga ?etnici. Pisao je pjesme, novele,
eseje, kritike i ?lanke. Za života je izdao zbirku pjesama „Lirika“ i knjigu
novela „Dani gnjeva“, u kojoj je prikazao male i nesretne ljude pritisnute
siromaštvom, djecu svoga rodnog Gorskog Kotara. Po?eo je pisati i dva
romana („Brod na potoku“, „Božji bubanj“), ali ih nije uspio završiti.
Potkraj 1942. priredio je pjesme „Ognji i rože“ i knjigu kritika
„Eseji i ocjene“, u kojima je otkrio nekoliko mladih talenata.
Svojom izvornom i snažnom zbirkom „Ognji i roži“ uveo je u našu
književnost kajkavsko narje?je Gorskog Kotara, koje postoji kao mala
jezi?na oaza. Osobitu brigu posve?ivao je kulturi jezika, njegovanju stila i
rje?nika. Prevodio je s francuskog, engleskog, ruskog i slovenskog jezika,
ponajviše pjesme. Pisao je i pjesme za djecu. Izvanredna poema „Jama“
(u deset pjevanja, 1943.) jedno je od najpotresnijih ostvarenja iz
II. svjetskog rata; djelo o stravi?nim fašisti?kim pokoljima od kojih je i
sam stradao. Smrt je snažan motiv i zna?ajna pokretna snaga Kova?i?eve
proze, a i ?itavog književnog djela. Sabrana djela izašla su mu u sedam
knjiga.

Tema:
Težak život seljaka.

Osnovna misao:
Sirotinja je svakome teška, i Bogu i ljudima.

Problematika koja se obra?uje u djelu:
Siromaštvo, vjera i praznovjerje, ljudska glupost, zloba i zlo?a.

Kompozicija djela:
Uvod: Upoznajemo obitelj Grešnik i njezine probleme.
Zaplet: Zvonar Rok umire, a Crkveni odbor izabire Juru za zvonara.
Vrhunac: Oluja uništava ljetinu, a seljani okrivljuju Juru.
Rasplet: Jura se vješa o zvoni?ko uže.
Završetak: Seljani pokapaju Juru izvan dometa crkvenog zvona.

Kratki sadržaj:
Obitelj Grešnik je siromašna obitelj. Otac Jura i majka imali su osmero
djece. Jednog dana, za vrijeme posjeta visokog crkvenog
dostojanstvenika, igrala se djeca Grešnikova kod crkve. Kad je vidio djecu
i saznao da teško žive, crkveni dostojanstvenik rekao je vele?asnom da
uzme Juru za zvonara sad kad je stari Rok umro. U po?etku je Jura dobro
izvršavao svoje crkvene zada?e. Kad je došlo vrijeme radova u polju on je
zadužio djecu da se brinu o crkvi. Jedne nedjelje za vrijeme pri?esti
gladna djeca Grešnikova ušuljala su se u župni ured i pojela hostije.
Vele?asni je okrivio Juru. Nakon nekoliko dana velika oluja uništila je
plodove. Seljani su okrivili Juru misle?i da je razljutio Boga kad je ukrao
hostije. Jura se nakon tog doga?aja objesio, a njegova žena slu?ajno
udarila glavom o zid i pala u duboku nesvjesticu. Tako su njihova djeca
postala briga seljana.

Prepri?ana epizoda:
Spustila se tu?a. Teška zrna leda operušala su vo?ke, stukla vinograde i
izrešetala kukuruz. Kad je sunce opet granulo, kroz polja je odjeknuo jauk
ljudi. Ljetina je bila uništena i za to su okrivili zvonara Juru. On je izazvao
gnjev božji jer nije posluživao u crkvi kako treba i jer je dao svojoj djeci
da zvone umjesto njega dok je on radio u polju. Seljani su sav svoj bijes
iskalili na njemu. Ga?ali su ga plodovima i polomljenim granama,
razbili mu okna na ku?i i nazivali ga ništarijom, skrvnikom, svetokradicom
i nevjernikom.

Analiza likova:
Jura Grešnik
Otac je osmero djece. Piše bratu u Americi za pomo?, ali mu brat odbija
pomo?i. Kad je umro stari zvonar Rok, Jura postaje zvonarom. "Usnuo bi
na užetima od umora, da ga grmljavina na tornju ne osvješ?uje…"
Jura poslužuje u crkvi, a kod ku?e radi u štali i polju. Stalno je umoran,
a ?esto i srdit. Seljani od njega o?ekuju pobožnost i blagost. "Sluga ima
jednoga gospodara, a njemu stotine zapovijedaju. I oni najljeniji i
najnevredniji u selu mogu ga pozvati na red…" Djeca po?inju zvoniti
umjesto njega, jer on ima puno posla u polju. Seoske žene se zgražaju:
"… djeca crkvom gospodare. Der?ad skvrni oltare, one?iš?a svetinje.
O Bože, o Bože! Zvonara imamo, a on ?ubre prevr?e…". Njegova djeca
pojela su hostije prije mise, oluja je uništila ljetinu, a seljani su svu
krivnju bacili na Juru. On nije mogao izdržati taj pritisak i objesio se o
zvoni?ko uže.

Stari Rok
?asni starac bijele brade, trideset je godina služio kao zvonar crkve Majke
Marije u selu. Posluživao je u crkvi, ubirao darove, ?istio sveta?ke kipove.
Pred kraj je po?eo piti misno vino i pijan svetogrditi. Crkveni odbor uzeo
ga u zaštitu. Stari župnik umre i do?e mladi župnik. Rok se obrijao, uredio
i zatražio od novog župnika blagoslov. Dva dana kle?ao je nepomi?no pred
svetištem, a tre?e jutro našli su ga mrtva, naslonjena na zid tornja.

Dojam o djelu:
Pripovijetka je tužna. Govori o teškom životu seljaka s mnogo djece
i njegovoj borbi da ih prehrani. Težak život još mu više zagor?avaju
suseljani.