Results 1 to 4 of 4

Thread: Ivan Goran Kovačić - Pripovijetke - Lektire

  1. #1
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Ivan Goran Kova?i? - Pripovijetke - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    Ivan Goran Kova?i?: Pripovijetke

  2. #2
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Ivan Goran Kova?i? - Pripovijetke - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    IVAN GORAN KOVA?I?: SMRT U ?IZMAMA

    Bilješke o piscu:
    Ivan Goran Kova?i? (Lukovdol kraj Vrbovskog, 21. 03. 1913. - okolica Vrbnice, kotar Fo?a, srpanj 1943.), književnik. Studirao je slavistiku u Zagrebu. 1935. godine uzima nadimak Goran. Bio je urednik kulturne rubrike “Hrvatskog dnevnika”, “Novosti”, radio u “HIBZ”-u. Potkraj 1942. godine otišao je s Vladimirom Nazorom u partizane. Prošao je s partizanskim brigadama dio Korduna i Banije, velik dio Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Ubili su ga ?etnici. Pisao je pjesme, novele, eseje, kritike i ?lanke. Za života je izdao zbirku pjesama „Lirika“ i knjigu novela „Dani gnjeva“, u kojoj je prikazao male i nesretne ljude pritisnute siromaštvom, djecu svoga rodnog Gorskog Kotara. Po?eo je pisati i dva romana („Brod na potoku“, „Božji bubanj“), ali ih nije uspio završiti. Potkraj 1942. priredio je pjesme „Ognji i rože“ i knjigu kritika „Eseji i ocjene“, u kojima je otkrio nekoliko mladih talenata. Svojom izvornom i snažnom zbirkom „Ognji i roži“ uveo je u našu književnost kajkavsko narje?je Gorskog Kotara, koje postoji kao mala jezi?na oaza. Osobitu brigu posve?ivao je kulturi jezika, njegovanju stila i rje?nika. Prevodio je s francuskog, engleskog, ruskog i slovenskog jezika, ponajviše pjesme. Pisao je i pjesme za djecu. Izvanredna poema „Jama“ (u deset pjevanja, 1943.) jedno je od najpotresnijih ostvarenja iz II. svjetskog rata; djelo o stravi?nim fašisti?kim pokoljima, od kojih je i sam stradao. Smrt je snažan motiv i zna?ajna pokretna snaga Goranove proze, a i ?itavog književnog djela. Sabrana djela izašla su mu u sedam knjiga.

    Tema:
    Potla?eni položaj seljaka

    Osnovna misao:
    Izdajstvo i tla?enje uvijek se na kraju mora platiti

    Problematika koja se obra?uje u djelu:
    Odnos veleposjednika i seljaka, iskorištavanje i varanje seljaka,
    izdaja u vlastitim redovima, pobuna seljaka protiv nepravde.

    Kompozicija fabule:
    Uvod: Upoznajemo likove.
    Zaplet: Dolazak gospodina Klara i po?etak tla?enja seljaka.
    Vrhunac: Ivan Tu?a mora ubiti svoju kuju Buru koju je ranio Miha.
    Rasplet: Ivan Tu?a ubija Mihu Rabara.
    Završetak: Tla?enje seljaka prestaje.


    Kratki sadržaj:
    U mirnom selu saznalo se da je veleidustrijalac Klar kupio dvorac. Na?elnik je uvjeravao seljake da ?e svi imati zarade od njegovog dolaska. Odmah po dolasku Klar je pokazao svoju crnu stranu. Trebalo mu je malo
    vremena da ga svi zamrze. Kupio je veliki posjed oko dvorca i donesao stotine ze?eve i srna i organizirao lovište. Lovopazitelj Miho je ubijao pse i ma?ke koje bi se našle na polju. Kako je vrijeme prolazilo, Miho je po?eo ubijati i ljude i sve više pakostio seljacima. U zimu odlu?iše seljaci da mu sude. Po njega su krenuli Ivan i Toma i ubili ga. Ostavili su ga tamo da ga vuci pojedu, da snijeg pokrije tragove. ?izme su mu izuli da se sjaje na ?istini.

    Prepri?ana epizoda:
    Miha se bezglasno srušio kad je iz šume planula puška. Pao je mrtav. Tu?a i Levar odvukli su ga na ?istinu. Iz šikare su se ?uli vukovi. Izuli su mu ?izme i usadili ih u snijeg. Ove ?izme ne?e više nikoga gaziti. Veselo su zaplesale pahuljice i zavijali vjetar i vukovi. Tu?a i Levar mirno su otišli ku?i. Došao je kraj ugnjetava?u i tla?itelju.

    Analiza likova

    Miha Rabar služi Klaru kao lovopazitelj. "Vjeran kao pseto, žustar kao ma?ka, mudar kao lija". Miha se šepuri me?u seljacima "u zelenom odijelu, s izvezenim hrastovim liš?em na ovratniku i koštanim pucetima". Jednom je i on bio kao i svi drugi seljani, a sada se okrenuo protiv njih, ubija im pse i ma?ke i služi gospodaru veleposjedniku. "Seljak si kao i mi, gladovao si i oskudijevao s nama, išao si u šumsku štetu, kada te prazan želudac natjerao." Seljaci su ga zamrzili i prozvali "nosorezac, ku?koder, njuškorezac, ma?koder". Ubio je Tu?inu Buru, strpao Tu?u u zatvor, nastrijelio Tomu Levara, skrivio Len?evu smrt, poubijao pse i ma?ke za sramnu nagradu i seljaci su odlu?ili suditi mu za sva nedjela. Ubio ga je Ivan Tu?a.

    Ivan Tu?a je trajno neveseo i natmuren zbog zlostavljanja seljana
    od strane gospode i njihovog sluge Mihe. Jako je volio svoju kuju Buru,
    koju mu je Miha divlja?ki ranio. Odlu?io je osvetiti svu nepravdu i zlo
    koje je Miha nanio seljanima.

  3. #3
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Ivan Goran Kova?i? - Pripovijetke - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    IVAN GORAN KOVA?I?: SEDAM ZVONARA MAJKE MARIJE

    Bilješke o piscu:
    Ivan Goran Kova?i? (1913. - 1943.), književnik. Studirao je slavistiku u
    Zagrebu. 1935. godine uzima nadimak Goran. Bio je urednik kulturne
    rubrike “Hrvatskog dnevnika”, “Novosti”, radio u “HIBZ”-u.
    Potkraj 1942. godine otišao je s Vladimirom Nazorom u partizane.
    Prošao je s partizanskim brigadama dio Korduna i Banije, velik dio Bosne,
    Hercegovine i Crne Gore. Ubili su ga ?etnici. Pisao je pjesme, novele,
    eseje, kritike i ?lanke. Za života je izdao zbirku pjesama „Lirika“ i knjigu
    novela „Dani gnjeva“, u kojoj je prikazao male i nesretne ljude pritisnute
    siromaštvom, djecu svoga rodnog Gorskog Kotara. Po?eo je pisati i dva
    romana („Brod na potoku“, „Božji bubanj“), ali ih nije uspio završiti.
    Potkraj 1942. priredio je pjesme „Ognji i rože“ i knjigu kritika
    „Eseji i ocjene“, u kojima je otkrio nekoliko mladih talenata.
    Svojom izvornom i snažnom zbirkom „Ognji i roži“ uveo je u našu
    književnost kajkavsko narje?je Gorskog Kotara, koje postoji kao mala
    jezi?na oaza. Osobitu brigu posve?ivao je kulturi jezika, njegovanju stila i
    rje?nika. Prevodio je s francuskog, engleskog, ruskog i slovenskog jezika,
    ponajviše pjesme. Pisao je i pjesme za djecu. Izvanredna poema „Jama“
    (u deset pjevanja, 1943.) jedno je od najpotresnijih ostvarenja iz
    II. svjetskog rata; djelo o stravi?nim fašisti?kim pokoljima od kojih je i
    sam stradao. Smrt je snažan motiv i zna?ajna pokretna snaga Kova?i?eve
    proze, a i ?itavog književnog djela. Sabrana djela izašla su mu u sedam
    knjiga.

    Tema:
    Težak život seljaka.

    Osnovna misao:
    Sirotinja je svakome teška, i Bogu i ljudima.

    Problematika koja se obra?uje u djelu:

    Siromaštvo, vjera i praznovjerje, ljudska glupost, zloba i zlo?a.

    Kompozicija djela:
    Uvod: Upoznajemo obitelj Grešnik i njezine probleme.
    Zaplet: Zvonar Rok umire, a Crkveni odbor izabire Juru za zvonara.
    Vrhunac: Oluja uništava ljetinu, a seljani okrivljuju Juru.
    Rasplet: Jura se vješa o zvoni?ko uže.
    Završetak: Seljani pokapaju Juru izvan dometa crkvenog zvona.

    Kratki sadržaj:
    Obitelj Grešnik je siromašna obitelj. Otac Jura i majka imali su osmero
    djece. Jednog dana, za vrijeme posjeta visokog crkvenog
    dostojanstvenika, igrala se djeca Grešnikova kod crkve. Kad je vidio djecu
    i saznao da teško žive, crkveni dostojanstvenik rekao je vele?asnom da
    uzme Juru za zvonara sad kad je stari Rok umro. U po?etku je Jura dobro
    izvršavao svoje crkvene zada?e. Kad je došlo vrijeme radova u polju on je
    zadužio djecu da se brinu o crkvi. Jedne nedjelje za vrijeme pri?esti
    gladna djeca Grešnikova ušuljala su se u župni ured i pojela hostije.
    Vele?asni je okrivio Juru. Nakon nekoliko dana velika oluja uništila je
    plodove. Seljani su okrivili Juru misle?i da je razljutio Boga kad je ukrao
    hostije. Jura se nakon tog doga?aja objesio, a njegova žena slu?ajno
    udarila glavom o zid i pala u duboku nesvjesticu. Tako su njihova djeca
    postala briga seljana.

    Prepri?ana epizoda:

    Spustila se tu?a. Teška zrna leda operušala su vo?ke, stukla vinograde i
    izrešetala kukuruz. Kad je sunce opet granulo, kroz polja je odjeknuo jauk
    ljudi. Ljetina je bila uništena i za to su okrivili zvonara Juru. On je izazvao
    gnjev božji jer nije posluživao u crkvi kako treba i jer je dao svojoj djeci
    da zvone umjesto njega dok je on radio u polju. Seljani su sav svoj bijes
    iskalili na njemu. Ga?ali su ga plodovima i polomljenim granama,
    razbili mu okna na ku?i i nazivali ga ništarijom, skrvnikom, svetokradicom
    i nevjernikom.

    Analiza likova:
    Jura Grešnik
    Otac je osmero djece. Piše bratu u Americi za pomo?, ali mu brat odbija
    pomo?i. Kad je umro stari zvonar Rok, Jura postaje zvonarom. "Usnuo bi
    na užetima od umora, da ga grmljavina na tornju ne osvješ?uje…"
    Jura poslužuje u crkvi, a kod ku?e radi u štali i polju. Stalno je umoran,
    a ?esto i srdit. Seljani od njega o?ekuju pobožnost i blagost. "Sluga ima
    jednoga gospodara, a njemu stotine zapovijedaju. I oni najljeniji i
    najnevredniji u selu mogu ga pozvati na red…" Djeca po?inju zvoniti
    umjesto njega, jer on ima puno posla u polju. Seoske žene se zgražaju:
    "… djeca crkvom gospodare. Der?ad skvrni oltare, one?iš?a svetinje.
    O Bože, o Bože! Zvonara imamo, a on ?ubre prevr?e…". Njegova djeca
    pojela su hostije prije mise, oluja je uništila ljetinu, a seljani su svu
    krivnju bacili na Juru. On nije mogao izdržati taj pritisak i objesio se o
    zvoni?ko uže.

    Stari Rok
    ?asni starac bijele brade, trideset je godina služio kao zvonar crkve Majke
    Marije u selu. Posluživao je u crkvi, ubirao darove, ?istio sveta?ke kipove.
    Pred kraj je po?eo piti misno vino i pijan svetogrditi. Crkveni odbor uzeo
    ga u zaštitu. Stari župnik umre i do?e mladi župnik. Rok se obrijao, uredio
    i zatražio od novog župnika blagoslov. Dva dana kle?ao je nepomi?no pred
    svetištem, a tre?e jutro našli su ga mrtva, naslonjena na zid tornja.

    Dojam o djelu:
    Pripovijetka je tužna. Govori o teškom životu seljaka s mnogo djece
    i njegovoj borbi da ih prehrani. Težak život još mu više zagor?avaju
    suseljani.

  4. #4
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Ivan Goran Kova?i? - Pripovijetke - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    IVAN GORAN KOVA?I?: MRAK NA SVIJETLIM STAZAMA


    Bilješke o piscu:
    Ivan Goran Kova?i? (Lukovdol kraj Vrbovskog, 21. 03. 1913. - okolica Vrbnice, kotar Fo?a, srpanj 1943.), književnik. Studirao je slavistiku u Zagrebu. 1935. godine uzima nadimak Goran. Bio je urednik kulturne rubrike “Hrvatskog dnevnika”, “Novosti”, radio u “HIBZ”-u. Potkraj 1942. godine otišao je s Vladimirom Nazorom u partizane. Prošao je s partizanskim brigadama dio Korduna i Banije, velik dio Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Ubili su ga ?etnici. Pisao je pjesme, novele, eseje, kritike i ?lanke. Za života je izdao zbirku pjesama „Lirika“ i knjigu novela „Dani gnjeva“, u kojoj je prikazao male i nesretne ljude pritisnute siromaštvom, djecu svoga rodnog Gorskog Kotara. Po?eo je pisati i dva romana („Brod na potoku“, „Božji bubanj“), ali ih nije uspio završiti. Potkraj 1942. priredio je pjesme „Ognji i rože“ i knjigu kritika „Eseji i ocjene“, u kojima je otkrio nekoliko mladih talenata. Svojom izvornom i snažnom zbirkom „Ognji i roži“ uveo je u našu književnost kajkavsko narje?je Gorskog Kotara, koje postoji kao mala jezi?na oaza. Osobitu brigu posve?ivao je kulturi jezika, njegovanju stila i rje?nika. Prevodio je s francuskog, engleskog, ruskog i slovenskog jezika, ponajviše pjesme. Pisao je i pjesme za djecu. Izvanredna poema „Jama“ (u deset pjevanja, 1943.) jedno je od najpotresnijih ostvarenja iz II. svjetskog rata; djelo o stravi?nim fašisti?kim pokoljima, od kojih je i sam stradao. Smrt je snažan motiv i zna?ajna pokretna snaga Goranove proze, a i ?itavog književnog djela. Sabrana djela izašla su mu u sedam knjiga.

    Tema:
    Djelo govori o siromaštvu i teškom životu malog ?ovjeka, nemilosrdnosti
    države, otu?enosti me?u ljudima, vrije?anju i ismijavanju malog ?ovjeka
    kojega nitko ne štiti.

    Naslov novele: Naslov je zapravo metafora. Staza je kao životni put,
    a mrak je kao neka prepreka na tom put.

    Osnovna misao:
    ?ovjek ima svoju vanjsku – grubu, i unutrašnju - osje?ajnu stranu, koja
    progovara kad se radi o nepravdi prema slabima i siromašnima. Takav je
    naizgled grubijan Franina, ali ga u duši boli nepravda na?injena Ja?ici.

    Kratki sadržaj:

    Ja?ica Šafran je bio govedar u selu Martinju. Kad je ostario, seljani su ga
    odlu?ili zamijeniti novim govedarom. U znak zahvalnosti darovali su mu
    kravu Golubu. Ispo?etka mu je bilo teško, ali je s vremenom zavolio
    Golubu i po?eo obra?ivati vrt. Franina Brdar je odlu?io sagraditi ku?u.
    Isprva su se uzajamno ignorirali, ali je kasnije Franina po?eo vrije?ati
    Ja?icu. Pred jesen došli su u selo državni ?inovnici da pokupe vojnicu.
    Budu?i da Ja?ica nije imao novaca, zaplijenili su mu kravu Golubu. Tad je
    Franini bilo žao Ja?ice i prvi put u životu je upotrijebio umanjenicu žale?i
    za njegovom kravicom.

    Kompozicija djela:
    Uvod: Upoznajemo se s Ja?icom Šafranom.
    Zaplet: Zamjenjuje ga novi govedar u njegovu poslu.
    Vrhunac: Franina Brdar gradi ku?u pokraj Ja?ice.
    Rasplet: Ja?ica mora izvršiti domovinsku dužnost.
    Završetak: Ja?ica nije imao novaca, pa su mu zapljenili kravu Golubu.

    Prepri?ana epizoda:
    Franina Brdar vra?ao se iz šume i vidio kako gospoda vode Golubu.
    Odmah je shvatio što se dogodilo. Pri?ekao je Ja?icu. Kad ga je vidio
    onako slomljenog i o?ajnog, potapšao ga je i potreseno rekao: "Odveli su
    ti, Ja?e, kravu - odveli su ti kravicu…". Zamahnuo je sjekirom prema nebu
    u znak pobune protiv nepravde.

    Analiza likova:
    Ja?ica Šafran
    Starac "malena tijela, kudrave duge kose i okrugle mahovinaste brade,
    sli?io je grmi?ku koji se podigao iz ?u?nja i gegavo popošao. Ali grmi?ku
    koji je gdjegdje bjelkasto procvjetao." Ja?ica ne želi i?i u selo jer zna da ?e
    ga tamo svi ismijavati. Sve?enik ga je jednom pozvao, ali je tada još rje?e
    išao u selo. Ja?ica se boji Franine Brdara. “Ja?ica bijaše sretan kada je
    susjed odlazio u šumu na obdanicu i vra?ao se tek kasno u no?”. Ja?ica je
    osjetljiv starac koji tepa biljkama i životinjama – “Što ?e batinica, što ?e
    šip?ica voli?u božjem, što ?e kravici krotkoj?” Nikad nije rekao prostu
    rije?. Dobar je prema svemu živom.

    Citat: ”Malena tijela, kudrave duge kose
    i okrugle mahovinaste brade,
    sli?io je grmi?ku, koji se podigao
    iz ?u?nja i gegavo popošao.
    Ali grmi?ku koji je gdjegdje
    bjelkasto procvjetao.”


    Franina Brdar
    Uvijek je je bio “uvijek razgaljen, gologlav i zavrnutih hla?nica, s velikom
    sjekirom pod golom, nabreklom miškom.” Rutavih prsa i kratke ?etinjaste
    kose prozvali su ga Obla?ina jer je bio uvijek namrgo?en. Ugljenar i
    drvosje?a, “?ovjek koji se u mladosti zavla?io pod kirijaška kola, nakrcana
    drvom i dizao ih na orijaškim ple?ima”. Franinu nisu prihvatili i izazivali su
    ga stalno. Od tada se više nije vra?ao u selo nego je živio u šumi. Franina
    je nakon deset dana progovorio s Ja?icom vrije?aju?i ga:
    “O Ja?e, Ja?ino tom starom strvinom ti za?epiše gubicu, tom kravetinom
    mlohavom...” Franina je kao orah. Izvana je tvrd, a iznutra ipak ima
    osje?ajnosti. Od djetinjstva upotrebljava teške rije?i “ženetina,
    kravetina...” Buni se zbog nepravednosti pa svoju ljutnju iskaljuje na
    drve?u i Ja?ici.

    Citat: “Bio je to Franina Brdar, ugljenar
    i drvosje?a, ?ovjek koji se u
    mladosti zavla?io pod kirijaška
    kola nakrcana drvom, i dizao ih
    na orijaškim ple?ima. Hodao je
    uvijek razgaljen, gologlav i
    zavrnutih hla?nica, s velikom
    sjekirom pod golom, nabreklom
    miškom.”

    Dojam o djelu:
    Pripovijetka je potresna. Govori o dva ?ovjeka koja su se udaljila od
    svijeta. Ja?ica je dobar prema svemu živom, dok je Franina grub i otresit,
    ali ne i bezosje?ajan.

Similar Threads

  1. Ivo Andrić - Pripovijetke - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 06. 01. 2009, 18:06
  2. Ivan Goran Kovačić - Sedam zvonara majke Marije - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 06. 01. 2009, 18:01
  3. Ivan Goran Kovačić - Smrt u čizmama - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 06. 01. 2009, 17:58
  4. Vladan Desnica - Pravda i druge pripovijetke - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 06. 01. 2009, 14:44
  5. Ivan Goran Kovačić - Mrak na svijetlim stazama - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 05. 01. 2009, 17:05

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •