Results 1 to 3 of 3

Thread: August Šenoa - Prijan Lovro - Lektire

  1. #1
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default August Šenoa - Prijan Lovro - Lektire


  2. #2
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: August Šenoa - Prijan Lovro - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    AUGUST ŠENOA: PRIJAN LOVRO

    Bilješke o piscu:
    August Šenoa ro?en je u Zagrebu 14. IX. 1838. Osnovnu je školu polazio
    u Zagrebu, gimnaziju u Pe?uhu i Zagrebu, a pravne je nauke završio u
    Pragu i Zagrebu. Iz Praga je prešao u Be? gdije je ure?ivao ?asopis
    “Glasonoša”. 1866. g. vratio se u Zagreb i ušao u redakciju
    “Pozora” (kasnije “Obzora”), zatim je bio gradski bilježnik Zagreba i
    umjetni?ki ravnatelj zagreba?kog kazališta. 1870. bio je dramaturg
    kazališta a 1873. postao je gradski senator. Umro je 13. XII. 1881. u
    43. godini života. Godine 1871. štampao je svoj prvi veliki historijski
    roman iz prošlosti Zagreba - “Zlatarevo zlato”, zatim je napisao ve?i broj
    pripovijesti: “Prijan Lovro”, “Mladi Gospodin” “Ilijina oporuka” “Vladimir”,
    “Branka” i dr., zatim tri historijska romana: “?uvaj se senjske ruke”,
    “Selja?ka buna”i “Diogenes”, roman iz suvremenog života
    “Prosjak Luka”, dok povijesni roman “Kletva” koji je izlazio u
    “Narodnim novinama ” 1880/1881. nije završen, jer ga je zatekla prerana
    smrt. Gra?u za svoja mnogobrojna književna djela crpio je iz hrvatske
    prošlosti i sadašnjosti, a pisao je mnogo i neumorno u želji da svojiim
    književnim radom poradi na politi?kom, kulturnom i prosvjetnom
    podizanju naroda. U svojim ?lanicama “Naše književnosti” rekao je na
    jednom mjestu ovo: ”Zašto pišemo? Da si ovaj ili onaj ?italac ne znaju?i
    šta da pametno radi prikrati vrijeme? U tom slu?aju ne bi novele više
    vrijedile od one brojanice, koje tur?in od duga ?asa broji. Mi ho?emo da
    dignemo narod da ga osvijestimo, da mane prošlosti popravimo,
    da budemo u njem smisao za sve što je lijepo, dobro i plemenito.”

    Bilješke o djelu:
    Djelo je posve realisti?no. Šenoa u ovoj pripovijetci kritizira ondašnje
    društvo, ondašnje pisce. To prikazuje kroz razgovor njega i crne udovice
    koja je iskazala svoje misli o hrvatskoj književnosti i koja govori:

    “Ženska ?ud je strasna, fantazija bujna, misao živa i brza kao ptica.
    A kakvu hranu davaju naši novelisti toj nestašnoj ptici koja leprša
    od mjesta do mjesta, koja, vje?ne promjene željna, nikad ne miruje?
    Vazd jedno te isto. Dvoje mladih se zavoli, al im se name?u kojekakve
    vrlo obi?ne prepone kojih vrlo obi?nim na?inom uklone, pa budu,
    hvala budi bogu, svoji. K tomu malo sunca, mjeseca cvije?a, suza – i
    pripovijest je svršena.”

    Ona kaže da rijetko kojem piscu u?e u galavu da se ta junakinja li junak
    otrovaju, probodu ma?em i umru: “Samo katkad u?e kojem piscu u glavu,
    te junak ili junakinja moraju se otrovati, probosti, pa?e umrijeti od suhe
    bolesti ! Vje?na idila, vje?na monotonija.”
    Nato se ona pita jesu li pisci kadri u malen okvir naslikati velike divske
    slike, mogu li naši pisci stvoriti velikog junaka: “Jesu li pisci kadri naslikati
    u malenu okviru velika divske slike, može li u naših okolnosti postati
    kakav zanimljiv junak romanu?”

    Nato joj Šenoa odgovara da junaka ne treba stvarati nego da je dovojlno
    okrenuti se oko sebe da bi se našlo junaka, tj. može se ga na?i u
    svakodnevnom životu. Rekao joj je i to da upravo zato što smo mali narod
    koji je imao tolike borbe upravo mi možemo napisati najljepše
    romane:

    ”Upravo okvir naše malešnosti koja sapinje ?esto smjelu dušu i žarko srce,
    rodi tolike borbe, tolike sukobe da ?e dušu silno potresti, i povijest
    ljudskog srca u nas toli razlika, toli živada našim piscima ne treba nego
    prepisati je pa su napisali najljepši roman.”

    Kratki sadržaj:
    U pripovijesti prijan Lovro Šenoa je opisao tragi?an udes mladog u?itelja,
    njegovog prijatelja Lovre. Lovro je sin iz slabo imu?ne slovenske obitelji.
    Roditelji su željeli da im se bar jedno dijete digne na imu?an položaj,
    a pošto je Lovro bio od malih nogu jako inteligentan i željan znanja
    roditelj su odlu?ili da on bude sve?enik. Lovro je po?eo u?iti za sve?enika,
    ali on se zaljubio i shvatio da kao sve?enik ne?e mo?i nikad imati voljenu
    osobu pokraj sebe i on je odustao od sve?eni?kih studija. Taj je doga?aj
    jako povrijedio njegovu obitelj, jer je njegova majka samo željela da ga
    vidi u odori sve?enika. Kad je odlu?io odustati od sve?eni?kog reda pozvao
    ga je predsjednik k sebi da u?i njegova sina i Lovro pristane. Neko je
    vrijeme on tako u?io njegova sina, ali njemu je bilo neugodno da je on na
    teret tu?oj obitelji i on je odlu?io da okuša sre?u tako da se upiše u
    orijentalnu akademiju. Grof mu je pomagao da dospije u orijentalnu
    akademiju putem veza, ali nije bilo uspjeha jer je bilo jako puno kandidata
    i Lovro nije uspio. Nakon toga Lovro odlu?i pisati molbu u ministarstvo da
    postane u?itelj, ali i tu je bio razo?aran jer ga nisu ga primili.
    Kada je njegov otac pro?itao to pismo on je odlu?io da ?e Lovri pomo?i i
    da ?e mu dati sav novac samo da ostvari svoje želje i da oti?e u Be?.
    Neko vrijeme otac mu je slao novac ali je nakon toga zapao u velike
    dugove i nije mogao potpomagati Lovri, i jedan od ?aka mu je savjetovao
    da ide u Hrvatsku raditi kao u?itelj a Lovro to prihvat. Nakon završenog
    tre?eg te?aja sveu?ilišta Lovro odlu?i oti?i u Zlatni Prag. Lovro je u Pragu
    upoznao djevojku po imenu Minka, kroz razgovor je doznao da je ona
    bogata a to je upravo njemu trebalo, bogata djevojka koja ?e izbaviti
    njegove roditelje iz dugova. I on je imao na umu da se oženi tom
    djevojkom sve dok mu Šenoa nije otvorio o?i i rekao da je to stara
    usidjelica koja ne?e donijeti miraz udajom jer njen otac ima još šestero
    djece na koje treba podijeliti svoje bogatstvo. Poslije tog saznanja Lovro
    je odustao od nje. Nakon završenih svih ispita Lovro je ?ekao samo da mu
    dodjele mjesto u jednoj od hrvatskih gimnazija. I dok su jednog dana
    Lovro i Šenoa bili u jednoj kavani pri?e im jedan debeli ?ovjek kojega su
    trebali podu?iti, on je savjetovao Lovri nakon što je ?uo njegovu pri?u da
    traži bogatu djevojku da se oženi, i on mu savjetova neka ide u Split jer
    on pozna jednu mladu djevojku koja živi sa stricem a bogata je.
    I tako Lovro oti?e u Split i tamo upzna tu djevojku po imenu An?elika u
    koju se on i zaljubio, a nije bio samo novac u interesu. An?elika se
    zaljubila u njega i odlu?ili su tu vezu okruniti brakom.
    U me?uvremenu njen je stric doznao da je Lovro potekao iz siromašne
    obitelji i zabranio An?eliki vjen?anje s Lovrom. Kad je Lovro to doznao on
    se ubio u stanu u kojem je živio tako da si je britvom prerezao grkljan.
    I tako završava životna pri?a mladog, inteligentnog, u?enog ?ovjeka koji
    je imao znanja za velike uspjehe ali nije imao ono najvažnije - novac.
    I sad nakon tog pro?itanog djela postavljam si pitanje da li je bolje biti
    glup i bogat ili pametan i siromašan!?

    Analiza likova:
    Prijan Lovro

    “Po naglasku sude?i bijaše pohrva?eni slovenac. Bio je ?ovjek srednjeg
    stasa, koš?ast, širokih ple?iju. Glava neobi?no velika nali?ila posve kugli;
    ?elo mu bilo široko, visoko, re? bi uglasto, lice osuho, blijedo, u srijedi
    široko, zdola posve šiljasto, nos fin, usne tanke, stisnute, br?i?i slabi,
    kosa crna i glatka, duga, pravilno u dvoje razdjeljena, a o?i male, tamne,
    žmirkave, al i vrlo žacave.” (str. 12.)

    “Govorio je sprvine polagano, sve?ano, kratko poput epigrama,
    al i apodikti?ki, prepli?u?i govor franceskim dosjetkami. Bio je pod silu
    miran, al neobi?ni sjaj njegova oka odavao je da je ?ovjek strastven.
    Kad bi zapodjela živahna prepirka o kakvoj neznatnoj stvarci– a toga je
    bilo zaonda dosta – šutio Lovro marmorkom te bi samo potkraj govora
    ironi?kom izrekom izvrnuo cijelu raspravu na šalu. Po prvom razgovoru
    razabrah da je Lovro vanredno darovit ?ovjek, da mnogo, veoma mnogo
    znade. Kraj svih tih vrlina ne bijaše mi Lovrin prvipojav prijazan.
    Nešto me odbijalo od njega.” (str. 13.)

    Malvina:
    “U vlastelina bila ljepušna jedinica, crnooka i zlatokosa, bujna i vesela,
    a pametna, vanreda pametna. Umjela ona više jezika, umjela crtati,
    udarati u glasovir i više toga. Osobito rado govorila je franceski, pa je
    francesku knjigu i dobro poznavala. I Lovro biješe tom jeziku vrlo vješt.
    Nije dakle ni ?udo da se mladi svetac i crnooka, plavka mnogo me?
    sobom ?avrljali o cvije?u, o suncu, o glazbi, o Berangeru i o koje?emu.
    Mladica biješe živa, vrlo živa.” (str. 18.)

    Opis Minke kakvu je vidio Lovro:
    “Na prvi mah smetoh se ponešto. Nisam znao da l’ je mlada, da l’ prizrela
    djevojka. Bijaše visoka, tanka, gipka, blije?ana lica, krasna profila, tamne
    kose u uvojke spletene i tamnih žarkih o?iju. Iza širokih rukava tamne
    svilene haljine virile bijele drobne ruke a nad ?elom treptila zvijezda od
    brušene ocjeli. Uprla bje glavuo ruku, da joj je mjese?ina padala na
    sjajnu kosu i iskrami se preljevala u tamnih o?ih. Ljepa je, mišljah u prvi
    mah.“ (str. 47.)

    Istiniti opis Malvine:
    Mjese?ina pokaza mi cijelo joj lice. Zadrhtah. To ne bijahu cvatu?i obrazi
    mladosti. Od nosnica prema kraju usnica pružile se dvije crte, svjedo?ice
    zrelijih ljeta, usnice bijahu vehle, pod o?ima si vidio nagrešpanu kožicu;
    cijelo lice bijaše osuho, uvehlo. Ne, to nije rascvala ružica - to je usidjelica
    koja doziva u pomo? mjese?inu da joj poz?ati uvehlo lice. Minka prepa se
    mog pogleda i okom joj sinu iskrica demonske ljutine, al ubrzo zapita me
    smiješe?i se: - Šta ste zamukli? - Al Minkin posmjeh ne bijaše smiješak
    an?ela od šesnaest godina.

    Dojam o djelu:
    Meni se djelo svidjelo pogotovo zato jer su takve stvari još i danas
    aktualne. Ako je osoba iz slabostoje?e obitelji onda je jako mala
    vjerojatnost da ?e do?i na položaj o kojem mašta tj. biti ugledan u društvu
    i imati mo?. Isto tako svi?a mi se to kako je pisac dokazao da naši pisci
    nisu bezvrijedni i da mi ne moramo izmišljati junake i uvrštavati ih u
    nepostoje?e vrijeme i mjesto, nego je dovoljno da prelistamo našu
    povijest i dobili smo junake koje ne treba da opisujemo onakvi kakvi nisu
    nego istinit izgled i istinite osobine. Tim djelom Šenoa daje kritiku svog
    vremena koje je i danas prisutno. On poti?e hrvate da po?nu ?itati vlastito
    bogatstvo i da se ne trebaju sramiti onog što jesu i glumiti ono što nisu
    ?itaju?i izri?ito stranu literaturu.

  3. #3
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: August Šenoa - Prijan Lovro - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    AUGUST ŠENOA: PRIJAN LOVRO

    Bilješke o piscu:
    August Šenoa ro?en je u Zagrebu 1838. Sin je doseljenika.
    U svojoj obitelji je prvi po?eo pisati svoje prezime hrvatski (dotad je ono
    bilo Schönoa). Studirao je u Zagrebu, Be?u i Pragu. Književni ga rad
    udaljava od studija. U Be?u 1865. ure?uje dva lista. Vra?a se u Zagreb
    1866., sljede?e godine oženio se sa Slavom Ištvani?. Od 1868. do 1870.
    radi u kazalištu (umjetni?ki ravnatelj, dramaturg). 1871. izdaje svoj prvi
    roman Zlatarevo zlato. Iste godine postaje veliki gradski bilježnik.
    1873. biva imenovan gradskim senatorom. 1874. preuzima ?asopis
    Vijenac. 12. 12. 1881 umire od upale plu?a.
    Njegova djela: Zlatarovo Zlato, ?uvaj se senjske ruke, Selja?ka buna,
    Diogenes, Kletva, Prijan Lovro, Barun Ivica, Prosjak Luka, Branka,
    Smrt Petra Sva?i?a, Propast Venecije, Fratarska oporuka.

    Slikar hrvatske društvene stvarnost
    “U histori?kom romanu moraš analogijom izme?u
    prošlosti i sadašnjosti narod dovest do spoznaje
    samog sebe.” - August Šenoa (Vijenac, 1874.)

    Prikazuju?i prijelomna razdoblja u našoj povijesti, Šenoa je obuhvatio
    ?itav niz doga?aja, od života plemstva do malih gra?anskih obitelji,
    od velikih ratni?kih podviga do žu?nih rasprava u Hrvatskom saboru,
    sve do intimnih porodi?nih slika i ugo?aja, obuhvativši time sve aspekte
    društvenog života u Hrvata. Vještom fabulom uspio je stvoriti mostove
    izme?u prošlosti i sadašnjosti, bude?i time svijest naroda i prikazuju?i mu
    njegovu pravu društvenu zbilju.

    Slijede?i geslo iliraca “Prosvjetom ka znanju” Šenoa je tražio baš takve
    motive koji ?e zaintrigirati tadašnje društvo a i istovremeno prenose?i
    svoje poruke njima. Svojim motivima i vještim pisanjem Šenoa je stvorio
    po prvi put u povijesti hrvatske književnosti ?itala?ku publiku, obilježivši
    tako ?itavo stolje?e.

    Utjecaj sredine na pojedinca
    U svojoj pripovijest Prijan Lovro Šenoa nam daje portret tragi?nog junaka
    Lovre ?ija je sudbina odre?ena sumornoš?u sredine u kojoj se taj junak
    kre?e. U njoj Šenoa raspravlja o odnosu društva i pojedinca odnosno
    utjecaju društva na pojedinca. Lovro je osoba iznimnih intelektualnih
    sposobnosti ali zbog njegova podrijetla društvo ga odbacuje uzrokuju?i
    time njegovu propast. Njegovim prvim dolaskom u grad otvaraju mu se
    novi vidici i on zaželi uzeti komadi? slasti što ju je zamišljao u gradskome
    životu:
    “Kad je Lovro vidio velike ku?e, silu ljudi, visoke tornjeve, kad su mu po
    prvi put zagrmile velike orgulje, razigra mu se mlado srce preko reda.“

    Ali tek što je vidio vanjskoga svijeta stadoše ga kidati od njega
    (“… žarkomu srcu mladi?a bijaše svijet preuzan, prezalo ono proletjeti
    preko svijeta, više svijeta, a ovamo ustadoše kidat ga od svijeta, zatvorit
    ga u sebe…”). Nemirna duša ne može na?i utjehu u zatvoru društvene
    konvencije ve? traži slobodan prostor u razvoju vlastitog intelekta.
    Zbog takvih težnji ?ovjek u tadašnjem društvu biva proganjan i njegova je
    sudbina samo niz sankcija uvjetovanih društvenim okolnostima
    (“… vaša žrtva nije ništa drugo nego obi?na posljedica naših društvenih
    okolnosti…”). Društvo uvjetuje razvoj ?ovjeka, ne pita za njegovo znanje i
    kvalitete ve? gleda njegovo porijeklo (“Svijet obi?no ne sudi mladi?a po
    duševnim vrlinama, ve? po školskim svjedodžbama ili kasnije po ve?em ili
    manjem zvanju. ?esto se ljudi klanjaju plitkoj glavi jer je uvrštena u red
    javnog zvanja, ?esto rugaju se umniku jer je ništa, jer ne spada u koju od
    društvenih kasta…”).

    Stvaranje ?itala?ke publike
    Šenoa u svojim djelima vodi dvije fabule, jednu ljubavnu a drugu
    temeljenu na povijesnoj gra?i. Dok je ljubavnu fabulu pisao romanti?arski,
    drugu je vodio iznimno realisti?ki prenose?i svoje poruke ?itaocu. Taj izbor
    dvostruke fabule upotrijebljen je zato da bi se stvorila ?itala?ka publika na
    hrvatskom jeziku. Do tada su ?itatelji bili zatrpani gomilom jeftinih romana
    jednakog zapleta, i sve se više po?eli okretati stranoj književnosti
    zaboravljaju?i svoju. Te je ideje Šenoa prikazao na samom po?etku
    Prijana Lovre dobivši time izliku da prikaže još jedan društveni problem.

    Realizam
    Realizam je razdoblje u književnosti koje traje od 1830. do 1870.
    U tom razdoblju dolazi do naglog uzdizanja gra?anskog društva,
    stvaranja sve ve?ih klasnih razlika izme?u onih koji imaju i onih koji
    nemaju. Javlja se bijeda i ideje o utopisti?kom društvu jednakih.
    Znanost se postavlja kao temelj ljudskog života i odbacuje se mistika i
    religija. Književnici se kriti?ki odnose na društvo iznose?i u svojim djelima
    sve aspekte tadašnjeg društva. Afirmiraju roman kao književnu vrstu i
    stvaraju tzv. tipove junaka koji nose osobine odre?ene skupine ljudi.

    Prete?a realizma

    Šenoino razdoblje nazivamo protorealizmom koje prethodi realizmu u
    Hrvatskoj. Šenoa je u svojim djelima uspio iznijeti na vidjelo probleme
    tadašnjeg društva i potaknuti nacionalnu svijest. U svojim djelima Šenoa
    je najavio realizam koji stiže u Hrvatsku na izmaku snaga europskog
    realizma.

    Dojam o djelu:
    Ovo djelo zaslužuje prolaznu ocjenu zbog skupljene fabule koja je
    morala biti malo više razrije?enija, te ono zahtijeva još rada na njemu.

Similar Threads

  1. August Šenoa - Zlatarevo zlato - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 2
    Last Post: 07. 01. 2009, 23:36
  2. August Šenoa - Seljačka buna - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 07. 01. 2009, 16:51
  3. August Šenoa - Povjestice - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 2
    Last Post: 06. 01. 2009, 00:57
  4. August Šenoa - Kako došlo, tako prošlo - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 03. 01. 2009, 18:14
  5. August Šenoa - Čuvaj se senjske ruke - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 30. 12. 2008, 11:16

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •