Results 1 to 4 of 4

Thread: Ivana Brlić Mažuranić - Priče iz davnine - Lektire

  1. #1
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Ivana Brli? Mažurani? - Pri?e iz davnine - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    Ivana Brli? Mažurani?: Pri?e iz davnine

  2. #2
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Ivana Brli? Mažurani? - Pri?e iz davnine - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    Ivana Brli? Mažurani? - Pri?e iz davnine

    IVANA BRLI? MAŽURANI?: KAKO JE POTJEH TRAŽIO ISTINU

    Bilješke o piscu:
    Ivana Brli? Mažurani? ro?ena je 1874. godine u Ogulinu. Jedan dio svog
    djetinjstva provela je u rodnom gradu, a preostali u Zagrebu u djedovoj
    ku?i. Udala se u osamnaestoj godini za dr. Vatroslava Brli?a. Bila je vrlo
    obrazovana i na?itana, govorila je i pisala francuski, njema?ki, ruski i
    engleski. Svjetsku slavu i glas «hrvatskog Andersena» stekla je djelima
    «Pri?e iz davnine» i «?udnovate zgode šegrta Hlapi?a». Ta djela su
    doživjela velik broj izdanja i prevedene su na petnaestak jezika. Ivana
    Brli? Mažurani? je naša prva spisateljica - akademik, a dva put je
    predložena za Nobelovu nagradu iz podru?ja književnosti. Umrla je u
    Zagrebu 1938. godine.

    Vrsta djela: Bajka u prozi

    Mjesto radnje: Šuma, kr?evina

    Vrijeme radnje: Vrlo davno doba

    Tema: Potjehovo traženje istine

    Ideja: Trebamo slušati svoje srce jer ono ne može pogriješiti kao razum

    Kratki sadržaj:
    Starac Vjest živio je sa svoja tri unuka na jednoj kr?evini u staroj bukovoj
    gori. Jednog proljetnog jutra poslao ih je u šumu da vide što je s p?elama.
    U šumi je bilo još mra?no i hladno od zime pa su pozvali Svaroži?a da im
    donese svjetlost. Svaroži? im je pokazao svijet i rekao im da ostanu uz
    djeda i pomažu mu dok ne umre. Kad su se vratili ku?i, zaboravili su što
    im je Svaroži? rekao i tada je Bjesomar, koji je mrzio Vjesta jer ga je
    gušio dim njegove svete vatre (simbol poštenja), poslao svoje male
    bjesove da obmanu unuke i tako uništi starca. I Marun i Ljutiša su
    podlegnuli rije?ima malih bjesova, ali Potjeh je ostao pri istini i pošao ju
    je tražiti. Njegov bjes ga je pokušavao obmanuti cijelu godinu, ali Potjeh
    je ostao pošten kao i prije dok su njegova bra?a postajala sve tvr?eg srca.
    Tako su zamalo ubila vlastitog djeda, a uto je Potjeh poginuo kad je
    saznao istinu i da se ogriješio o djeda kojeg nije smio napustiti, poginuo i
    njegov bjes je po?eo ci?ati i vrištati od žalosti. Tako su bjesovi bra?e
    isko?ili iz njihovih torbi i oni su potr?ali i spasili djeda... Zatim su sva
    trojica pošla do Svaroži?evih dvora pred kojima je Potjeh sjedio i plakao
    jer nije mogao u?i i djed je umro za njega i proveo ga kroz vrata...
    Bjesomar je od ljutnje odrezao rogove svoj trojici bjesova, ali njegova
    sramota i neuspjeh su ostali.

    Likovi:
    starac Vjest
    njegovi unuci: Marun, Ljutiša, Potjeh
    Svaroži?
    Bjesomar
    Potjehov bjes

    Analiza likova:
    Vjest
    Mudar i pošten starac, spreman na oprost i žrtvu za dobro.

    «Vjest bijaše mudar starac...»
    «Otimaju mu se i ruke i srce, da ogrli ljubljeno dijete svoje, da ga utješi,
    da mu pomogne...»

    Marun
    Slabog karaktera, povodljiv, lakovjeran i nepromišljen, od zaslijepljenosti
    bogatstvom mu srce potpuno otvrdne.

    «Marun i ne promisli, je li istina, što mu bjes govori nego se obradova i
    onda re?e djedu, kako mu bjes šaptaše.»

    Ljutiša
    Tako?er slabog karaktera i povodljiv, lakovjeran i nepromišljen, ali mu
    srce od borbi nije toliko otvrdnulo.

    «Ljutiša kao i Marun ništa ne promisli...»

    Potjeh
    Iskren, prezire laži i prijetvorbe, jedini nije poslušao bjes, greška mu je u
    tome što nije slušao svoje srce, poginuo je za istinu.

    «Ali Potjeh vrlo ljubljaše istinu, zato ne htjede da posluša bjesa, niti da
    laže djedu, nego otepe bjesa nogom i re?e djedu: »Ne znam, djede, ni
    što sam vidio, ni što sam ?uo.»

    Svaroži?:
    Simbol Sunca, Boga; «zlatno mom?e», mudar i pun dobrih savjeta za
    život.

    Bjesomar:
    Zao, mrzi Vjesta zbog vatre i dima koji ga je gušio, želi ovladati Potjehom
    i bra?om kako ni se riješio starca, za neuspjeh krivi druge, sklon ljutnji.

    Potjehov bjes:

    Malen i crn, izuzetno vragolast i uporan iako tu upornost pokre?e strah od
    Bjesomara, no u njemu se skrivaju i pozitivne strane koje se pokažu u
    njegovom žaljenju za poginulim Potjehom, priviknuo se na Potjeha i
    njegove pozitivne osobine

    «Nau?io se bjes na Potjeha i nikada još nije imao tako lagodnog
    živovanja kao uz ovog pravednika. Uz njega je po miloj volji lakrdijao,
    niti mu je tko zanovijetao, niti mu tko zapovijedao. A sad, pomisli li
    pravo, treba da se vrati u rakitu, u ono blato, do ljutog cara Bjesomara,
    a me?u pet stotina bjesova, sve samih bjesnih prica, kao što i on sam
    bijaše. Bijaše on tomu odvikao. Promisli on, promisli malo, snuždi se,
    snuždi malo - pa sve ja?e. I što bi dlanom o dlan udario, eno ga, ludo i
    bezglavo ?eljade, što ?as prije likovaše, stade sada plakati i revati i
    valjati se po onom kožuhu od ljutoga jada.»

    Citati:
    Protrne od radosti Potjeh i re?e: »Moj boži?u Svaroži?u, koliko te ?ekam!
    Reci mi jadnome, što li mi ono re?e da imam ?initi? Evo se ovdje kinim i
    mu?im i dozivam svu mudrost godinu dana - i nikako da se dosjetim
    istini!«

    Kad on to re?e, Svaroži? nekud zlovoljno strese glavom i zlatnim pramom.
    »Ej mom?i?u, mom?i?u! Rekao sam ti da ostaneš uz djeda svoga, dok mu
    ljubav ne vratiš, i da ga ne ostavljaš, dok on tebe ne ostavi«, - re?e
    Svaroži?.

    A onda još re?e: »Mislio sam, da si ti najmudriji od bra?e, a eto ti baš i
    jesi najlu?i. Kiniš se i mu?iš i dozivaš mudrost godinu dana, da doznaš
    istinu. A da si poslušao srce svoje, kad ti je na pragu kolibe govorilo da se
    povratiš i da ne ostavljaš djeda, eto ti, jadan, istine i bez mudrosti!«

    Tako re?e Svaroži? i još jedared zlovoljno strese glavom i zlatnim
    pramom, pa se ogrnu zlatnom kabanicom i nestade ga.

    U ovom odlomku se nalazi i poruka za ?itatelja koja kaže da treba slušati
    svoje srce jer se svi odgovori nalaze u njemu. Razum ?esto griješi, a da
    mi tog nismo ni svjesni, no srce uvijek govori pravo. Tako?er, odlomak
    govori da se ne isplati uvijek žrtvovati kako bi se nešto otkrilo. Zapravo,
    ove re?enice nas navode na detaljnije razmišljanje o nama i našim
    postupcima...

    Lete niza stijenu, jedan drugomu za petama i ne zaustavljaju se do pol
    zaravanka, gdje ležaše velik kamen, sav obrastao mahovinom. Tu se
    zaustavljaju na mahovini te se od velikog zamaha i od puste ludorije
    koprcaju jedan preko drugoga. Tako se spušta i hoho?e družba dva tri
    puta, a u Potjehu sve jedna misao drugu goni: i gledao bi ih i smijao bi im
    se, a opet ga jad hvata, što mu toliku halabuku dižu, pa tko bi se u njoj
    domislio istini. Amo tamo, amo tamo, al onda odlu?i Potjeh: »E, nema
    smijeha ni šaranja, ja se tih danguba riješiti moram, jer uz njih badava
    sam došao ovamo.«

    Ovaj citat pokazuje kolika je Potjehova ustrajnost u traženju istine i otkriva snagu njegova karaktera. Bilo bi lijepo kad bi svi ostajali toliko ustrajni u svom naumu iako bez nekog pokreta?a iz pozadine (kao Potjehov bjes koji je bio motiviran strahom). Ali, tu se o?ituje i dvojba koja se svakodnevno javlja i u našim životima, samo što ovdje privla?nost zabave ne ostavlja utjecaj, a Potjeh joj odolijeva.

  3. #3
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Ivana Brli? Mažurani? - Pri?e iz davnine - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    IVANA BRLI? MAŽURANI?: REGO?

    Bilješke o piscu:
    Ivana Brli? Mažurani? ro?ena je 1874. godine u Ogulinu, gdje je i živjela
    do svoje šeste godine. Poslije toga živi u Zagrebu i poha?a privatnu školu,
    posve?uju?i osobitu brigu izu?avanju jezika, te je u najmla?im godinama
    govorila i pisala francuski, a kasnije je još nau?ila njema?ki, ruski
    i engleski jezik. Objavila je sljede?a djela: "Valjani i nezadovoljni",
    "Škola i praznici", "Slike", "?udnovate zgode šegrta Hlapi?a",
    "Pri?e iz davnine", "Knjiga omladini", i još neka pou?na djela.
    "Pri?e iz davnine" doživjele su niz izdanja u zemlji i prevedene su
    na desetak europskih jezika: engleski, švedski, ?eški, danski, ruski,
    slova?ki, njema?ki, francuski, talijanski i ukrajinski. Neki strani književnici
    povezivali su "Pri?e iz davnine" s narodnim pri?ama, ali poznato je da se
    radi o originalnom djelu koje sa narodnim pri?ama povezuju samo likovi i
    mjesta iz hrvatske mitologije. Ivana Brli? Mažurani? umrla je u Zagrebu
    21. 09. 1938. godine.

    Mjesto radnje:
    Legen grad, selo

    Vrijeme radnje:
    Davno

    Tema:
    Prijateljstvo izme?u diva Rego?a i vile Kosjenke, te njihov put u nepoznati
    kraj.

    Osnovna misao:
    Ne treba se sva?ati i veseliti tu?em zlu.

    Likovi:
    Rego?, Kosjenka, Lilja, djeca, baka i djed

    Kratki sadržaj:
    Jedne ljetne no?i dok su ?uvari konja spavali sa oblaka su se spustile vile,
    kako bi se po vilinskom obi?aju malo poigrale sa konjima. Kosjenka je bila
    mala vila koja je te no?i prvi put sišla sa oblaka. Uhvatila je najbližeg
    konja koji ju je ponio u daleki svijet. Jurili su iznad polja, rijeka, brda i
    dolina. Kosjenka se ?udila i divila svemu što je vidjela, a najviše joj se
    svidjelo kada su projurili pokraj šume kraj koje su bila dva polja i dva
    sela, a malo dalje jedna velika rijeka. No konj nije htio stati nego je i dalje
    jurio sve dok nisu stigli do ruševina grada Legena, gdje je Kosjenka uz
    pomo? svog vilinskog vela nekako uspjela si?i, a konj je ojurio dalje u
    ravnicu. Kosjenka je hodala kroz grad o?ekuju?i neko ?udo, ali na sve
    strane su bile samo ruševine. Iznenada, ispod jednog zida ugleda ?ovjeka
    kako spava na toj hladno?i. Bio je to Rego? koji je ve? tisu?e godina živio
    u Legenu, a jedini posao mu je bio da broji kamenje Legena grada.
    Kada su se upoznali Kosjenka ga je nagovorila da po?e s njom u
    nepoznato i upozna ljepote svijeta, što je sigurno zanimljivije od brojenja
    kamenja. Da bi lakše putovali Kosjenka od bisera stvori mali koš u kojem
    se udobno smjestila i koji je Rego?u zaka?ila za uho. Kosjenka odlu?i da
    krenu do ona dva sela sa dva zlatna polja i to kroz zemlju da bi vidjeli što
    ima pod zemljom. Dalje je sve bilo ravno, bezbroj putova i stupova.
    Odlu?e da idu ravno, ali kad Kosjenka ugleda dvorac sa blagom nagovori
    Rego?a da ju spusti. I dok se Rego? odmarao Kosjenka pomaknu štapi?
    i uništi zemlju i razdjeli je od Rego?a. Kosjenka se pomiri sa sudbinom
    misle?i da ?e umrijeti, jer ?e Rego? zaboraviti da su zajedno krenuli na
    put. No, prevarila se. Rego? ju je spasio i krenuli su dalje nediraju?i ništa.
    Kada su na zemlji pronašli liš?e znali su da su došli do šume pored zlatnih
    polja. Izašli su na površinu, i to me?u djecu dvaju sela što su se zajedno
    igrala. Kosjenka je na livadi plesala zajedno sa djecom, dijelila bisere kao
    da joj više ne?e trebati i odlu?ila je da ?e tu zauvijek ostati.
    Rego? je razgovarao s Liljom, najmudrijim dje?akom koji mu je rekao da
    je zabrinut jer su se dva sela posva?ala. ?uo je da ?e starješine njegova
    sela srušiti nasip rijeke Zlovode koja ?e potopiti susjedno selo.
    Liljo je znao da ?e i njegovo selo nastradati jer nije toliko visoko koliko
    su odrasli mislili da je. I dok su tako razgovarali za?u se buka u ravnici.
    Rego? podiže Lilju i ugledaše rijeku Zlovodu kako poplavljuje zlatna polja.
    Svi se uplašeni skupiše oko Rego?a i zamole ga da svojom snagom
    zaustavi vodu. Rego? stavi djecu na brdašce pored nasipa i nekako uspije
    ponovno napraviti nasip, ali je do tada voda ve? sve poplavila.
    Nije bilo ni polja ni seljaka. Rego? probije rupu u zemlji kako bi voda otišla
    i kako bi polja ponovno bila plodna. No više nije bilo odraslih da ih nau?e
    kako se to radi. Svi su bili tužni a najviše Rego?, koji im je želio pomo?i
    ali nije znao kako, a i zaželio se svog pustog Legena gdje je u miru
    brojao kamenje stotinama godina. Iznenada Kosjenka povi?e i svi
    pogledaju prema selu gdje ugledaju baku i djeda kako im mašu i koji
    su bili jedini toliko mudri da se sakriju na tavan i tako prežive.
    Djed i baka su nau?ili djecu orati i sijati. Po savjetu djeda i bake sagradili
    su samo jedno selo, jednu crkvu i jedno groblje kako više ne bi bilo zlobe
    i nesre?e. Na sredini sela sagradili su kulu sa vrtom u kojem je boravila
    Kosjenka, a Rego? se vratio u svoj Legen da i dalje broji kamenje.

  4. #4
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Ivana Brli? Mažurani? - Pri?e iz davnine - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    IVANA BRLI? MAŽURANI?: ŠUMA STRIBOROVA

    Bilješke o piscu:

    Ivana Brli? Mažurani? ro?ena je 1874. godine u Ogulinu, gdje je i živjela
    do svoje šeste godine. Poslije toga živi u Zagrebu i poha?a privatnu školu,
    posve?uju?i osobitu brigu izu?avanju jezika, te je u najmla?im godinama
    govorila i pisala francuski, a kasnije je još nau?ila njema?ki, ruski
    i engleski jezik. Objavila je sljede?a djela: "Valjani i nezadovoljni",
    "Škola i praznici", "Slike", "?udnovate zgode šegrta Hlapi?a",
    "Pri?e iz davnine", "Knjiga omladini", i još neka pou?na djela.
    "Pri?e iz davnine" doživjele su niz izdanja u zemlji i prevedene su
    na desetak europskih jezika: engleski, švedski, ?eški, danski, ruski,
    slova?ki, njema?ki, francuski, talijanski i ukrajinski. Neki strani književnici
    povezivali su "Pri?e iz davnine" s narodnim pri?ama, ali poznato je da se
    radi o originalnom djelu koje sa narodnim pri?ama povezuju samo likovi i
    mjesta iz hrvatske mitologije. Ivana Brli? Mažurani? umrla je u Zagrebu
    21. 09. 1938. godine.

    Mjesto radnje:
    Šuma Striborova, selo

    Vrijeme radnje:
    Davno

    Tema:
    Ljubav majke prema sinu

    Osnovna misao:
    Dobro pobje?uje zlo

    Likovi:
    Majka, sin, snaha, Malik Tintilini?, Doma?i, Stribor i djevojka

    Kratki sadržaj:
    Neki je momak ušao u šumu Striborovu, a da nije znao da je ona
    za?arana i da se u njoj doga?aju razna ?uda. Šuma je morala ostati
    za?arana sve dok u nju ne do?e netko kome je draža njegova nesre?a
    od sve sre?e ovoga svijeta. Kada je momak nasjekao drva i sjeo na panj
    da se malo odmori, iz panja iza?e zmija i po?me se motati oko momka.
    Ali to nije bila prava zmija, ve? djevojka koje je bila ukleta radi grijeha i
    zlobe, a mogao ju je osloboditi samo onaj tko bi se njome oženio.
    Momak je pomislio da je zmija toliko lijepa da bi je mogao ponijeti ku?i.
    Pomislivši kako je momak glup zmija se odmah pretvori u djevojku,
    te ga zamoli da je povede ku?i i oženi se njome. Zbog zlobnih misli
    djevojci - zmiji u ustima je i dalje zmijski otrov. Momak je bio dobar,
    plašljiv i stidljiv, i bilo mu je neugodno da ne ispuni želju zmiji, koja se
    radi njega pretvorila u djevojku. Bila mu je i ljepa, a on onako neuk nije
    mogao znati što joj je u ustima. Momak je poveo djevojku ku?i u kojoj je
    živio sa svojom starom majkom. Majka je bila stara i mudra, te je odmah
    vidjela kakva joj je snaha i što ima u ustima. Pokušala je objasniti sinu da
    je pogriješio i da je u ku?u doveo zmiju, ali se on naljutio i još pomislio da
    mu je majka vještica. Tako su njih troje nastavili živjeti zajedno, ali ne i
    složno. Snaha je bila zlobna, proždrljiva i goropadna. Htjela se riješiti
    majke, a sin je šutio samo da joj ugodi. Jednog dana kad je majka bila
    toliko nesretna da je poželjela umrijeti, pred ku?om na hladno?i ugleda
    siromašnu djevojku koja prodaje treš?ice. Majka nije imala novca,
    ali uzme nekoliko gran?ica, a djevojci je iz zahvalnosti zakrpala poderan
    rukav na staroj haljini. Uve?er su sin i snaha otišli u posjet kumovima,
    a majka je ostala sama. Morala je ugrijati vodu dok se oni vrate,
    te potpali vatru onim treš?icama što ih je kupila od siromašne djevojke.
    Kada se vatra rasplamsala za?ulo se pucketanje, a iz svake treš?ice pojavi
    se veseli plami?ak. Bili su to Doma?i. Majka je pomislila da joj to Bog
    šalje utjehu, veselila se zajedno sa njima, ali svoju tugu nije zaboravila.
    Ispri?a Doma?ima svoju nesre?u i zamoli ih za pomo?. Jedan od doma?ih,
    Malik Tintilini?, predloži da pod kokoš podmetnu svra?ja jaja, a snaha ?e
    se polakomiti i kao svaka šumska guja isplaziti jezik. Tada ?e sin vidjeti
    što je u?inio. Kako su se dogovorili tako su i u?inili. Kada je došlo vrijeme
    izlegli su se svra?i?i, a snaha zapovijedi majci da donese gnijezdo i pozove
    selo da se pohvali. Kad je ugledala svra?i?e isplazila je svoj tanki zmijski
    jezik i tako je cijelo selo saznalo da je ona zmija, a ne žena. No sina ni
    ovo nije opametilo. Toliko se naljutio na majku da ju je otjerao iz ku?e,
    iako je vani bio snijeg. Majka je žalosno išla preko snježnih polja,
    a kada više nije mogla dalje zapalila je vatru od one treš?ice i ponovno su
    se pojavili Doma?i. Majka im je ispri?ala što se dogodilo i oni je povedu do
    svog starješine Stribora. Sve mu ispri?aju, a on majci ponudi sa se vrati u
    svoje rodno selo, u svoju mladost koja ?e vje?no trajati, i tako zaboraviti
    na sve svoje brige pa i sina. Kad je majka to ?ula zahvali Striboru na
    dobroti i odlu?i ostati u svojoj nesre?i, radije nego da zaboravi sina,
    makar i za sve blago ovog svijeta. Nakon tih rije?i nestadoše sve ?arolije u
    šumi Striborovoj. Nestadoše Stribor i Doma?i, snaha se pretvori u zmiju,
    a majka i sin su ostali sami usred šume i sretno su se vratili ku?i.
    Sin je majku zamolio da joj oprosti, iako mu ona zbog ljubavi nikada nije
    ni zamjerila, a poslije se oženio sa djevojkom koja je prodavala treš?ice,
    tako da su kasnije sve troje sretno živjeli.

Similar Threads

  1. Ivana Brlić Mažuranić - Regoč - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 06. 01. 2009, 14:13
  2. Ivana Brlić Mažuranić - Šuma Striborova - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 06. 01. 2009, 14:09
  3. Fran Mažuranić - Lišće - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 04. 01. 2009, 14:48
  4. Ivana Brlić Mažuranić - Kako je Potjeh tražio istinu - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 03. 01. 2009, 18:20
  5. Ivana Brlić Mažuranić - Čudnovate zgode šegrta Hlapića - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 30. 12. 2008, 11:08

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •