Tema: August Šenoa - Povjestice - Lektire

Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

AUGUST ŠENOA: POVJESTICE

Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

AUGUST ŠENOA: POVJESTICE

Bilješke o piscu:
August Šenoa ro?en je 14. studenog 1838. godine. Radio je u mnogim uredništvima, pa i u „Vijencu“, najzna?ajnijem hrvatskom ?asopisu XIX. stolje?a. Punih dvadeset godina aktivno se bavio književnoš?u. Njegov prvi i najuspjeliji roman bio je „Zlatarevo zlato“. Napisao je još i: „Selja?ka buna“, „?uvaj se senjske ruke“, „Prosjak Luka“, „Barun Ivica“, „Branka“, „Mladi gospodin“, „Ilijina oporuka“, „Vladimir“, „Pruski kralj“ i još mnogo drugih djela. Osim što je pisao dijela u prozi, pisao je i poeziju. Neke od njegovih najpoznatijih lirskih pjesama su: „Budi svoj“, „Radi“, „Napitnica budu?nosti“, „Bohinjsko jezero“, „Zagreb“ i „Na Ozilju gradu“.
Prije smrti pisao je djelo „Kletva“. Šenoa ga nije dovršio, ali Josip Eugen Tomi? je. August Šenoa umro je 13. prosinca 1881. i Zagrebu.

O djelu: Povjestice su epsko-lirske pjesme nastale na temelju povijesnih
doga?aja i legendi.

Povjestice po nastanku:
Postolar i vrag legenda
Kameni svatovi legenda
Kugina ku?a legenda
Anka Neretvanka legenda
Smrt Petra Sva?i?a povijesni doga?aj
Šljivari povijesni doga?aj
Prokleta klijet povijesni doga?aj
Vinko Hreljanovi? povijesni doga?aj
Kakvu Hrvati djecu jedu legenda
Propast Venecije povijesni doga?aj

Poruka:
Kameni svatovi – Ljubav je kad nekoga iskreno voliš, a ne novac i interes
Kugina ku?a – Prije nego u?iniš nešto, razmisli o tome
Postolar i vrag – Kako ?iniš, tako ?e ti se i vratiti

Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

AUGUST ŠENOA: POVJESTICE


Kameni svatovi

Sadržaj:
Prije mnogo godina pod vrletnim Susjedgradom živio mlinar i žena njegova mlinarica. Imali oni sina jedinca. Živjeli su sretno, a i novca imali. Jednog dana re?e majka jedincu svome sinu kako je odrastao i da je vrijeme za ženidbu. Odgovori joj sin: „Jesam, majko, zaljubljen sam. U lijepu, mladu, bijelu Janju“. Razljutila se tada mlinarica majka i vikala na sina jer se on tako bogat u siromašnu Janju zaljubio. No, ?uo to mlinar te došao i mlinaricu ušutkao. Re?e on sinu svome da je volja njegova, neka se ženi Janjom. Na dan vjen?anja ostala mlinarica kod ku?e, svate ?eka i ru?ak kuha srdita i ljuta. Kad su svatovi pred ku?u došli, na vratima stala stara i povikala: „Ubila me strijela mahom ak´ mi Janja bude snahom! Kleta družbo, na toj stijeni kamenom se okameni!“

Kroz selo pošla strijela, a svati se i cijelo selo okamene. Od tad stari, vrletni Susjedgrad je kamen.

Glavni likovi: Sin, mlinarica

Sporedni likovi: Mlinar, snaha Janja, selo

Najdraži lik:
Snaha Janja - vanjski opis: bijela, lijepa, mlada
- osobine: poštena, pobožna, mlada

Jezik i stil:
Pjesma je napisana na hrvatskom književnom jeziku.
Neke su rije?i skra?ene radi dobivanja jednakog broja slogova u
stihovima. Ima metafora, usporedbi, epiteta, eufenizama, ironije...


Smrt Petra Sva?i?a

Kratki sadržaj:
Na gori Gvozd došlo je do bitke u kojoj je smrtno ranjen Hrvatski kralj.
Kralj sav krvav i na izmaku snaga drži hrvatski barijak i ljubi ga. Poleglom kralju dolazi u susret vila hrvatica koja ga hvali i opisuje hrvatske krajeve,
od Jadranskog mora do planina i gora hrvatskog zale?a. Kralj pla?e za divnom zemljom koju napušta.


Propast Venecije

Kratki sadržaj:
Napoleon je uputio ultimatum venecijanskoj vlasti. U duždevoj pala?i na Markovu trgu okupilo se mleta?ko vije?e. Mla?i su za rat dok stariji brinu o brižljivo sagra?enom gradu. Stariji zagovaraju mir i o?uvanje grada. Tako mleci vije?aju u no? dok pred pala?om stoji stražar po svim oznakama mle?anin, ali on je hrvat koji ?ezne za svojim domom. On iz daljine ?uje glasove iz svoje domovine, ?uje pjesmu svoje žene te ?ezne za povratkom u domovinu. Ujutro se na Markovu trgu okupilo mnoštvo koje je bilo za potpisivanje mira. No? se opet spušta na lagunu ali to nije obi?na no? jer Venecija više nije samostalna nego je u milosti i nemilosti Napoleona.



Stihovi koji mi se svi?aju:

Kameni svatovi: Kugina ku?a:
Ide vrijeme, majka radi, Strašna ženo, men´se mani!
štedi, kupi, redi, gladi, ?uješ, Jelo, stani, stani!
Niže, kupi, sve to više, Ja sam zator smrtne krvi,
?eka,?eka i uzdiše; Što god dirnem, sve se mrvi,
Perje ?iha, ku?u sprema, Vojska pada iznenada,
Majka ?eka, snahe nema. Ne od sablje, ne od strijele,
Neg´ od mene - žene bijele
Vodom plivam - burom srnem
Zrakom letim - zemljom prhnem;
Usporedo sred postelje morim
?edo,roditelje;
Morim popa i ratara,
Davim bokca, smaknem cara,
Ljudska kletva - moja žetva,
Moja radost-ljudska tuga,
Rasap svijeta-moje bi?e,
Smrt ?ovjeka-moje ži?e,
Ja sa,Jelo-kuma kuga.
Ili gini il´ me nosi!"