Results 1 to 4 of 4

Thread: Ivan Gundulić - Osman - Lektire

  1. #1
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Ivan Gunduli? - Osman - Lektire


  2. #2
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Ivan Gunduli? - Osman - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    IVAN GUNDULI?: OSMAN


    Bilješke o piscu:
    Ivan Gunduli? rodio se 1589. godine u Dubrovniku, gdje je i umro 1638.
    godine. Bio je ?lan jedne od najstarijih i najuglednijih vlastelinskih obitelji
    u Dubrovniku. Školovao se isklju?ivo u svojem rodnom gradu, tj. u
    Dubrovniku, jer su u to vrijeme u Dubrovniku po?eli djelovati isusovci, koji
    su bili borbeni nosioci ideja katoli?ke obnove. Obavljao je razli?ite dužnosti
    u državnoj upravi, i to kao ?lan Velikog vije?a, Vije?a umoljenih (senat) i
    Malog vije?a (vlada).

    Književnim radom Gunduli? se bavio tijekom cijelog života.
    Nakon mladena?kih ljubavnih i melodramskih književnih ostvarenja,
    u zrelim se godinama priklonio “ozrelijim” temama i problemima.
    Rezultat takve pjesnikove orijentacije bila su njegova tri najvažnija dijela:
    Dubravka (1628.) - pastirska drama, Suze sina razmetnoga (1621.) –
    refleksivna poema, te Osman (1621. – 1638.) - ep. Ta tri djela su
    vrhunska ostvarenja u hrvatskoj književnosti, te su istovremeno i na razini
    suvremenih dostignu?a u književnosti europskog baroka.

    Kratki sadržaj:
    Pod vodstvom Osmana 1621. godine bila je poražena turska vojska u bici
    kod Ho?ima. Za tu je pobjedu bio zaslužan kraljevi? Vladislav. Nakon tog
    poraza Osman je pobjegao natrag na Istok, da bi prikupio snažnu vojsku
    da ponovo osvoji Zapad.

    Kada se vrato ku?i, dogovara se sa savjetnicima o potrebi nasljednika
    (o ženidbi) te o sklopi mir sa Poljskom u svrhu skupljanja nove vojske.
    Na pregovore je u Poljsku poslao Ali-pašu. Kazlar-aga je dobio zadatak da
    ide tražiti Osmanu žene, te je tako otišao u Smederevo i oteo lijepu
    Sun?anicu ocu.

    Sokolica je bila turska junakinja koja je obe?ala da se više ne?e boriti
    protiv krš?ana te se vratila u Carigrad kod Osmana, jer je bila jako
    zaljubljena u njega i tako sprije?ila brak Osman s Sun?anicom.

    Na kraju je u Carigradu izbila pobuna, koju su vješti iskoristili za
    svrgavanje Osmana i ponovnog dolaska na vlast sultana Mustafe.
    Osman je na kraju bio zadavljen.

    Analiza djela:
    Osman je barokni ep u dvadeset pjevanja od kojih je ?etrnaesto i
    petnaesto pjevanje izgubljeno. U 19. st. Ivan Mažurani? je vrlo dobro
    nadomjestio ova dva pjevanja, tako da je danas ono cijelo.
    Mažurani? je odli?no nadopunio Gunduli?evo dijelo zbog njegovog dobrog
    poznavanja Gunduli?eva na?ina pisanja. Gotovo je nemogu?e prepoznati
    da su djelo pisala dva razli?ita autora. Osman je ponegdje lirski oblikovan
    osje?ajima likova, ali ipak najve?u težnju daje na epski stil.

    Pri nastanku ovog djela Gunduli? je zapravo htio prevesti Tassov
    “Oslobo?eni Jeruzalem”, ali je potaknut stvarnim doga?ajima,
    bitkom kod Ho?ina 1621. godine, napisao povijesni ep. Odstupao
    je od povijesne teme uvode?i i druge likove koji ne pripadaju tom doga?aju.

    Sljede?im stihovima Gunduli? prikazuje ljudsku oholost i promjenjivost
    sre?e. S napomenom da što se više uzdižemo, to ?emo i dublje pasti.

    “...Ah, ?ijem si se zahvalila,
    tašta ljudska oholosti?
    Sve što više stereš krila,
    sve ?eš paka niže pasti.“

    Gunduli?ev na?in izražavanja je aforisti?an i za sva vremena istinit,
    jer piše paralelama. Stih je pisan u osmercu, rimovan parnom
    rimom - abab rimom. Djelo je pisano dubrova?kom štokavštinom s nekim
    elementima ?akavštine; pretežno prevladava ijekavica, ali i malo ikavice.

    Po uzoru na Tassa Gunduli? je u djelo ubacio i
    romanti?no – viteške epizode. Otmica Sun?anice pisana je lirskim i
    emotivnim tonovima - ljubav oca prema k?erci i bol za njenim gubitkom.

    Ideja:
    U djelu se isti?u ideje o relativnosti i prolaznosti života. Djelo je napisano
    u kontrastima (lijepo-ružno - Europa-Turci, Krš?anstvo-Islam - dobro-zlo).

    Strah za Dubrovnik:
    U djelu “Osman” Ivan Gunduli? prikazuje opasnost za svoj Dubrovnik od
    Tuaraka i Mle?ana, a to možemo viditi kroz suprotnosti izme?u krš?anstva
    i islama. Pošto se otkri?em Amerike konkurencija za prevlast nad
    morskom trgovinom u mediteranskom moru pove?ala, Gunduli? strahuje
    za Dubrovnik zbog konkurencije Venecije u tom pogledu.

    Zaklju?ak:
    Gunduli? u svom djelu vješto ispreple?e formu i sadržaj, bira izraze koji mi
    ponekad nisu bili i najrazumljiviji. Teme njegovih djela su stvarne,
    životne, a autor je inspiriran izrazom narodne poezije.

  3. #3
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Ivan Gunduli? - Osman - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    IVAN GUNDULI?: OSMAN

    Bilješke o djelu:
    Kada je 1621 g. u Dubrovnik stigla vijest o bitci kod Ho?ima, gdje je
    turska vojska bila poražena od strane poljske vojske, Gunduli? prestaje s
    prijevodom Tassovog Oslobo?enog Jeruzalema i po?inje pisati svoj ep
    Osman. Uzrok poraza turske vojske bio je pobuna janji?ara.
    1622. g. janji?ari su ubili Osmana u Carigradu. Djelo koje se sastoji od 20
    pjevanja, opisuje ne samo te doga?aje, ve? i najavljuje propast turskog
    carstva.

    Pod utjecajem protureformacije (Tridenski koncil 1545. - 1563. ) Gunduli?
    u djelu prikazuje sukob Istoka i Zapada tj. zla i dobra:


    “S istoka mu do zapada
    sunce upisa zlatnim zracim
    ime kojim slava vlada. ”

    Da bi prikazao još bolje dekadenciju turskog carstva, Osmana prikazuje
    kao hrabrog i ?asnog vladara: “Osman car ?estiti” kojega ubija vlastita
    vojska:


    “Nu sve rane srca moga
    i muke su i žalosti
    s neposluha viteškoga
    i s vojni?ke nevjernosti. ”

    Dubrovnik u Gunduli?evo doba:
    U 17. st. Dubrovnik slabi zbog gubitka monopola nad trgovinom izme?u
    Istoka i Zapada, javljaju se novi konkurenti: Francuzi, Židovi, Armeni…
    Mle?ani sve više i više istiskuju Dubrovnik sa svjetske scene.
    Sredozemljem je sve opasnije ploviti zbog gusara, a i kopnom trgovati
    zbog ?estih ratova s Turcima. Svjetski se trgova?ki putovi pomi?u sa
    Sredozemlja na Atlanski ocean i javljaju se nove pomorske sile.
    Gra?anstvo, relativni mlad sloj društva koje nije imalo nikakvih
    ograni?enja, bavilo se trgovinom, manufakturom i drugim unosnim
    poslovima, te se sve više bogatilo i težilo prema vlasti. Kako su u
    Dubrovniku vladali plemi?i, gra?anstvo je težilo da postane plemstvo i da
    ima udjela u vlasti. Plemkinje se zbog strogih, konzervativnih normi nisu
    mogle udavati za gra?ane, ma koliko god da je iznosilo njihovo bogastvo.
    Protiv gra?anstva koje je svojim novcem kupovalo plemi?ke titule oštro je
    istupio Gunduliu? blate?i ih i iznose?i svoja mišljenja u Dubravci i Osmanu.

    I. pjevanje
    Prvo pjevanje, koje je pisano u duhu protureformacije i baroka,
    obiluje obiljem metafora. U njemu Gunduli? opisuje prolaznost svega
    upotrebljavaju?i simbol kola:

    “Kolo od sre?e uokoli
    vrte?i se ne pristaje:
    tko je gori, eto je doli,
    a tko doli, gori ustaje.”

    Motiv prolaznosti karakteristi?an je za sve barokne stvaraoce. Svjesni te
    prolaznosti, barokni ljudi shva?aju da trebaju uživati u životu, ali tu se
    javlja problem grijeha, time ljudi postaju podvojeni, rastrgnuti izme?u dva
    dijela svoje osobnosti što ?esto dovodi do šizofreni?nosti, kao što je slu?aj
    bio s Tassom.

    U ovom pjevanju Gunduli? nam u grubim crtama opisuje radnju svog
    djela:

    “Barecite sad i meni
    kao isto?nome caru mladu
    smrt vitezi nesmiljeni
    daše u svom Carigradu.”

    To se odnosi na Osmana kojega su Janji?ari ubili u Carigradu. Pad Osmana
    nam najavljuje još na po?etku pjevanja zamršenom metaforom:

    “A u visocijeh gora vrhe
    najprije ognjen trijes udari”

    tj. u vrhove najviših stabala najprije udara grom.
    Time Gunduli? aludira na Osmana, koji se nalazi na vrhuncu mo?i,
    a kojega ?e udariti grom (janji?ari).

    Dalje u pjevanju Gunduli? nam govori kako turska sila slabi,
    hvale?i nekadašnje turske vojnike:

    “Lasno dobit krunu od scita
    bi s vitezim ta? hrabrenim.”

    te kore?i kasnije turske vojnike:

    “Ljudska obli?ja, ženske ?udi”!


    II. pjevanje

    “O mladosti tašta i plaha
    koja srneš s nerazbora
    bez bojazni i bez straha
    gdi poguba tva se otvora”

    Mladi i nerazboriti Osman srlja u opasnosti ne razmišljaju?i,
    što je svojstveno mladosti. On ima volju ali je kratkog vida:

    “U sve volje samoj sili
    ka nadlek ne podlega”

    te on poziva svoje savjetnike da ga savjetuju, što mu je najbolje
    napraviti. Oni ga obavještavaju o uroti koju kuje žena njegova strica da ga
    svrgne s prijestolja i na njegovo mjesto postavi njezina sina.
    Savjetuju ga da ih se riješi po kratkome postupku. Savjetnici mu govore
    da si na?e ženu plemenita podrijetla i da ostavi potomka koji ?e ga
    nasljediti na prijestolju. Rekli su mu da si ne uzme ženu neplemenita roda,
    da ne bi oslabio dinastiju. Tu progovara Gunduli? sa svojim
    konzervativnim, plemi?kim shva?anjima svijeta.

    Zaklju?ak:
    Djelo spada me?u najve?a dostignu?a hrvatskog baroka. Ono što izdiže
    Gunduli?a iznad suvremenika je iskonska, živahna i narodu bliska
    struja, koja u njegovom Osmanu izbija na površinu, udaljuju?i ga od
    talijanskog se?entizma i daje mu vlastiti hrvatski pe?at, jer Osman nije
    nikakva romanti?ka, fantasti?na literarna figura, ve? je živ, psihološki sa
    puno realizma izgra?en lik.

  4. #4
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Ivan Gunduli? - Osman - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    IVAN GUNDULI?: OSMAN

    Bilješke o djelu:
    Posljednjih godina svog života Gunduli? piše složeni ep Osman, koji je,
    iako sa?uvan u velikom broju rukopisnih primjeraka, tiskan tek u
    19. stolje?u. Iz neutvr?enih razloga Osmanu nedostaju dva pjevanja
    (14. i 15.), koja je nadopunio Ivan Mažurani?. Autori starijih i manje
    uspješnih nadopuna Osmana su P. Sorko?evi? i M. Zlatari?.
    I drugo Gunduli?evo slavno djelo, polimetri?na pastorala Dubravka,
    izvedena 1628. godine u Dubrovniku, ostala je u rukopisu sve do 1883.
    godine. Dubravka nije prvo Gunduli?evo dramsko djelo, ve? je on autor i
    deset drama, kojih se, nazivaju?i ih porod od tmine, odrekao u
    predgovoru za Pjesni pokorne kralja Davida (Venecija, 1621).
    Od drama koje Gunduli? spominje u predgovoru u potpunosti je sa?uvan
    prijevod Rinuccinija, odnosno Arijadna, te Prozepina ugrabljena,
    dok su Dijana i Armida samo djelomi?no sa?uvane. U istom predgovoru
    Gunduli? se odri?e i svojih mladena?kih ljubavnih pjesama, koje se
    smatraju izgubljenima. Sa?uvano Gunduli?evo svjetovno pjesništvo
    uklju?uje prijevod G. Pretijeve Amante timido (Ljubovnik sramežljiv),
    prigodnicu Visini privedroj Ferdinanda II. velikog kneza od Toskane,
    te elegiju Žalosno cviljenje u smrt gospo?e Marije Kalandice.
    Pjesni pokorne kralja Davida sadržavaju slobodne prepjeve biblijskih
    psalama, kojima je pridodana teološko-meditativna pjesma Od veli?anstva
    božijeg. Pobožne tematike su i Suze sina razmetnoga, djelo nastalo na
    tragu religiozno-didakti?nih djela talijanskih pjesnika
    (L. Tansillo i E. Valvasone). Suzama sina razmetnoga Gunduli? utemeljuje
    žanr religiozne poeme, koji ?e nasljedovati I. Buni?, I. ?ur?evi?,
    A. Kanižli? i dr.

    Gunduli?ev je ep Osman postao predmetom znanstvenog prou?avanja tek
    krajem 19. stolje?a, no to ne zna?i da je najzna?ajnije Gunduli?evo djelo
    ostalo nepoznato ?itateljskoj publici. Ep je veli?an (tekst je pisan
    1637.-38. g.), rado ?itan i stoga u 17. i 18. stolje?u više puta prepisan.
    Gunduli?evu rukopisu nedostaju dva pjevanja. Nisu poznati razlozi zbog
    kojih je ostala praznina na mjestu 14. i 15. ili 13. i 14. pjevanja, nakon
    koje slijedi još pet odnosno šest kronološki povezanih pjevanja.
    Možda Gunduli? nije stigao dovršiti ep, jer je umro 1638. pa možemo
    pretpostaviti da pjevanja nisu onim redoslijedom kakvim su nanizana pred
    ?itateljem ili su spomenuti dijelovi epa jednostavno izgubljeni.
    Kako su nepostojanjem tih pjevanja neke fabularne linije ostale
    nedovršene, svakako je bilo potrebno dopjevati Gunduli?evo djelo.
    Mnogi se likovi više nisu pojavljivali od 16. pjevanja nadalje, a doga?aji
    vezani uz njih, spominjani od 1. do 13. pjevanja, ostali su nepoznati.
    Najpoznatiji dopjev zasigurno je onaj Ivana Mažurani?a iz 19. stolje?a.

    Gunduli?ev Osman zapo?inje refleksijom o ljudskoj oholosti.

    „Ah, ?ijem si se zahvalila,
    tašta ljudska oholasti?
    Sve što više stereš krila,
    sve ?eš paka niže pasti.“

    Ista govorna perspektiva poslije prelazi u razmišljanje o ljudskoj
    prolaznosti. I u njemu autor poziva muze kako bi se uz njihovu pomo?
    osigurala uspješnost pripovijedanja, a odmah je dan i sažetak epa.
    U invokaciji se otkriva da je tema epa poraz turske vojske kod Ho?ima te
    smrt Osmanova.

    U prvom pjevanju Osman odlu?uje nakon neuspjeha u Poljskoj okupiti
    novu vojsku da bi povratio narušenu slavu. Zbog nepovjerenja u svoje
    janji?are, odlu?uje objaviti da se sprema na hodo?aš?e u Meku.
    Svoj je plan izložio najpouzdanijim suradnicima.

    U drugom pjevanju oni savjetuju što bi trebao u?initi. Osman prihva?a
    savjete o sklapanju mira s Poljacima i o pronalaženju plemenite žene
    preko koje bi potomstvom mogao u?vrstiti prijestolje. Nije prihvatio savjet
    o pogubljenju svog strica Mustafe koji ?e mu na kraju do?i glave.

    Ali-pašinu putovanju u Poljsku posve?eno je tre?e pjevanje. Na tom se
    putu pripovijeda o borbi s Poljacima, romanti?noj ratnici Sokolici koja je
    zaljubljena u sultana, o Krunoslavi, zaru?nici poljskog plemi?a Korevskog
    koja se nakon njegova zarobljavanja pridružuje poljskoj vojsci i bori se sa
    Sokolicom.

    U šestom pjevanju Krunoslava odlu?uje prerušena u ugarskog plemi?a
    krenuti u Carigrad, ne bi li otkupila zaru?nika koji je tamo zato?en.
    Istodobno Kazlar-aga traži djevojke za Osmanov harem i doznaje za lijepu
    Sun?anicu koja živi u srpskom selu Smederevu. Nakon što ju je oteo,
    Osman mu naloži da dovede u Carigrad i Sokolicu.

    U devetom pjevanju pripovijeda se sukob izme?u Sokolice i poljskog
    kraljevi?a Vladislava. Vladislav svladava Sokoli?inu družinu, ali je zadivljen
    njezinom hrabroš?u odmah osloba?a. Sokolica obe?ava da više ne?e
    ratovati po poljskim zemljama i kre?e put Carigrada. Slijede pjevanja koje
    govore o Ali-pašinu dolasku na poljski dvor i uspješnim pregovorima.
    Ali-paša razgledava slike s prizorima ho?imske bitke. On u bježe?im
    turskim vojnicima prepoznaje i svoj lik.

    U desetom pjevanju govori se kako Lucifer nezadovoljan primirjem šalje
    u Carigrad demone koji bi uz pomo? hodža trebali pobuniti janji?are i
    narod protiv Osmana.

    Pobuna i Osmanova smrt ispripovijedane su od šesnaestog do dvadesetog pjevanja.
    Pobunjenici zarobljavaju Osmana, svla?e s njega
    odje?u, posjednu ga na kljuse i vode do novoustoli?enog sultana,
    njegova strica Mustafe. Ep završava dugim Osmanovim monologom,
    u kojem se prisje?a slavnih predaka i žali što mu carstvo otimaju podanici,
    a ep naposljetku završava Osmanovom smr?u.

    Ep je sastavljen od tri glavne fabularne linije:
    prvavezana uz ho?imsku bitku, druga o putovanjima dvojice
    turskih podanika Ali-paše od Carigrada
    do Varšave zbog sklapanja primirja i putovanju Kazlar-age od Carigrada
    do Srbije da bi Osmanu našao ženu plemenita roda. Pripovijedanje ne te?e
    kronološkim slijedom i obra?uje povijesno razdoblje od tri mjeseca.
    Razli?itim postupcima integracije u ep su ušli udaljeni povijesni prostori i
    razli?ito udaljena pripovjedna vremena. Neobi?na raslojenost potakla je
    neke povjesni?are književnosti na sumnju u jedinstvenost djela.

    Postoji, naime, tvrdnja da je Osman sastavljen od dviju samostalnih
    epskih cjelina: Vladislavijade – koja je posve?ena zbivanjima u Poljskoj i
    Smrti Osmanove – koja obuhva?a sudbinu mladog sultana.

    Osman je u epu prikazan kao lijep ?ovjek, crnih o?iju, sjajne kose i
    rumenog lica:

    „Mla?ahan se car ponosi
    ispod toga lip nad svima:
    crne o?i, zlatne kosi,
    a rumeno lice ima.“

    Osman se svojim ponašanjem izdiže iznad svojih neprijatelja koji potje?u
    iz kruga janji?ara. On im oprašta premda zna za njihovu pobunu i ne
    uzima pratnju jer je uvjeren kako mu je carska kruna dovoljna zaštita.
    Budu?i da je stavljen u mnoge antiteti?ke parove kao što su npr.
    Daut, Mustafina majka pa i sam Mustafa, Osmanu su zajam?ene
    ?itateljske simpatije. Mladi ja car dan opisom "nekada" i opisom "sada".
    Na po?etku epa opisana govorna perspektiva prati sjaj Osmanove mo?i:

    „U zelenoj tuj haljini,
    zlato i biser ku nakiti,
    s podvitijem sprid kolini
    sjedi Osman car ?estiti.

    Veo na rusnoj glavi okolo
    snježan svit mu je u sto dijela,
    a u kamenu dragu oholo
    sunce sja mu vrh ?ela.“

    Na kraju ona još više poja?ava stanje u kojem se junak našao nakon
    pobune, kada ga janji?ari odvode u Jedi-kulu:

    „Konj biješe ovi okoš, mladan
    go, star, sadnit, tromijeh stopa:
    mješte uzde ga bojnik jedan
    smuca za oglav konopa.

    Tim gologlav car na njemu
    tad u kratkoj toj haljini
    po prilici i po svemu
    vi?aše se rob istini.“

    Poljski kraljevi? Vladislav predstavljen kao pobjednik u bici protiv Turaka, kao netko tko je u tom trenutku odlu?io o Osmanovoj sre?i i kao
    "sivi soko od sjevera" prerasta u simbol krš?anske pobjede. On je malo
    kad izravno uklju?en u radnju; pojavljuje se kao sudionik u borbi sa
    Sokolicom, ali je ?esto prisutan u iskazima drugih aktera pri?e:

    „…on sam turskoj vojsci odoli
    i od nas mrtvijeh gore uzdiže,
    i od krvi rijetke proli
    od Nestera šire i više.“

    U epu se javlja i mnoštvo ženskih likova od kojih važnu ulogu imaju tek
    Sokolica i Krunoslava. Sokolica je opisana kao mlada, hrabra i
    romanti?na ratnica koja je zaljubljena u Osmana. Krunoslava je
    zaru?nica poljskog plemi?a Korevskog. Nakon što ga u ho?imskoj bitci
    Turci zarobljavaju, ona riskira svoj život i odlazi u Carigrad da bi ga
    otkupila prerušena u ugarskog trgovca. Ona time dokazuje svoju
    doživotnu odanost i privrženost zaru?niku.

    Stihovi epa ve?inom su osmerci, ali javljaju se i duži metri
    (deveterci, deseterci).

    Rima je unakrsna:

    „Da poklisar caru mladu
    mir donijeti bude prije
    iz Varšave u Carigradu
    putuju?i miran nije;

    ne poteži mu ga tjera
    želja oglasit kako uzro?i,
    društvo Sunca od Sjevera
    do Mjeseca od Isto?i.“

    Analiza retori?kih figura osvjetljava ep u izrazito baroknom svjetlu.
    Vrlo je ?esto upotrebljavan repertoar stilskih sredstava tipi?an za barok.
    To su hiperbole, personifikacija, metonimija, anafora, gradacija,
    simetri?no nabrajanje, kontrasti, igre rije?ima i naravno metafora i
    antiteza. Gunduli? nerijetko upotrebljava i narodnu frazeologiju
    (bijeli grad, suho zlato, sinje more, vedro ?elo, itd). Pojavljuju se i stihovi
    koje prepoznajemo kao stalna mjesta Gunduli?eva pjesništva. Dovoljno je
    spomenuti motiv prolaznosti i motiv slobode, tipi?an za Dubravku:

    „O slobodo slatka i draga,
    izvrsno te vik ne ljubi,
    ni poznava tvoga blaga
    tko te ovako ne izgubi.“

    Jezik Osmana je štokavski jekavski s vrlo mnogo ikavskih i nekoliko
    ekavskih oblika. Kao barokni pjesnik kojemu je glavna stilska osobina
    bujnost u izražavanju, Gunduli? je morao imati i bogat rje?nik, a njegovi
    nam stihovi pokazuju da ga je i imao.

    Najve?e Gunduli?evo djelo, ep Osman, ?ija je osnovna tema tursko-turski
    sukob, genealoški je složen žanr. Pjesnikova oštroumnost prisutna je u
    svakom stihu da bi ?itatelja što više za?udila. Misaone rije?i o životnoj
    prolaznosti, o slobodi i o ljudskoj oholosti istodobno navode ?itatelja na
    spoznaju o njegovu mjestu gdje je sve tek trenutak jedan.

Similar Threads

  1. Ivan Gundulić - Suze sina razmetnoga - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 07. 01. 2009, 20:56
  2. Ivan Goran Kovačić - Pripovijetke - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 3
    Last Post: 06. 01. 2009, 17:56
  3. Ivan Cankar - Istina i ljubav - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 03. 01. 2009, 01:20
  4. Ivan Kozarac - Đuka Begović - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 02. 01. 2009, 01:09
  5. Ivan Gundulić - Dubravka - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 3
    Last Post: 02. 01. 2009, 00:37

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •