Tema: Slobodan Novak - Mirisi, zlato i tamjan - Lektire

Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

SLOBODAN NOVAK: MIRISI, ZLATO I TAMJAN

Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

SLOBODAN NOVAK: MIRISI, ZLATO I TAMJAN

Bilješke o piscu:
Suvremeni je hrvatski pripovjeda?, dramati?ar i pjesnik. Ro?en je u Splitu.
Pu?ku školu završava u Rabu. U klasi?nu gimnaziju išao je u Splitu, a
završio u Sušaku. Nakon demobilizacije iz partizana 1945. odlazi studirati
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Me?u pokreta?ima je Krugova.
Dvije - tri godine živjet ?e u Splitu (1955. – 1958.), a nakon toga je
uglavnom u Zagrebu. Urednik je u izdava?kim poduze?ima. Godine 1950.
tiskao je svoju prvu knjigu pjesama Glasnice u oluji. Nastavlja kao prozni
pisac, i to oduljom pripovijetkom (ili kra?im romanom) Izgubljeni zavu?aj,
1955. U ono vrijeme bila je to ?esta tema u hrvatskoj književnosti. Kratki
roman (ili odulja pripovijest) Tvrdi grad (1961.) naslovom i sadržajno
asocira na onodobnu egzistencijalnu književnost u Hrvata. Književni ugled
ponajviše je stekao romanom Mirisi, zlato i tamjan (1968). ?ovjeka u
izokrenutoj stvarnosti ironizira roman Izvanbrodski dnevnik (1977).

O djelu:
Roman Mirisi, zlato i tamjan jedno je od najboljih proznih djela suvremene hrvatske književnosti. Složena simbolika romana, na koju upu?uje i referenca u naslovu, gradi se na stalnom miješanju sakralnoga i profanoga, doslovnoga i alegorijskoga. U središtu je radnje intelektualac, rezignirani humanist, koji ispašta grijehe i zablude prošlosti i na simboli?an, gotovo ritualan na?in ?isti se od naivne vjere i ideologijske zatucanosti, od bezbožništva i dogmatizma. U glavnom liku sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt, pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i deziluziju. No pravi "junak" djela je zapravo Ideologija, koja zarobljuje pojedinca, vlada njime i odre?uje njegovu egzistenciju. Novakov moralisti?ki roman pisan je tonom razorne ironije i sarkazma, a osnovni osje?aj u znaku je sartreovske metafore mu?nine i ga?enja prema svijetu.

Mjesto radnje:
Na otoku u sjevernom Jadranu

Vrijeme radnje:
1965. - 1966.

Sadržaj:
- Pripovjeda? sjedi u sobi, a iz druge sobe kre?i Madona
- Draga (pripovjeda?eva žena) njeguje Madonu
- Do njih je došao Doktor koji dolazi svakih 18 dana i ?udi se kako
Madona ima puno godina, a dobro vidi i ?uje
- Draga ?e putovati na kopno, a pripovjeda? mora ostati sa Madonom
- Draga ga šalje po vode jer se želi okupati
- Pripovjeda? odlazi po vode kod susjede Erminije
- Erminija je krenula s njim natrag jer ju je Draga zvala da je vidi
- Erminija mu putem pri?a da zna da ?e Madona umrijeti dok on bude
sam
- On joj nije vjerovao i ona je rekla da o tome ništa ne?e pri?ati Dragoj da
ne ostane kod ku?e
- Kad je došla u ku?u Erminija se ponovo upoznavala s Madonom koja je
zaboravljiva
- Madona je rekla da ima sto godina, a Erminija se nije složila s tim i
Madona se po?ela derati i vikati kako su joj sve uzeli pa sad ho?e i
godine
- Erminija je ostala na ve?eri sa Dragom i pripovjeda?em
- Poslije je Erminija otišla, Draga je dala Madoni ve?eru i otišla se kupati,
a pripovjeda? je izašao van
- Uputio se uskim ulicama do svoga starog prijatelja s kojim je obi?avao
kartati
- Prijatelj je imao posla, crtao je parcele za katastarske izvode
- Njegova žena se raspitivala za Madonu, a on je rekao da je sve u redu
- Još je rekao da mu žena putuje na 18 dana i da ?e biti sam s Madonom,
a zatim je otišao ku?i
- U pono? je brod otplovio i otplovila je Draga
- Pripovjeda? se sjetio kako su prošlog ljeta Šve?anke dolazile u njegovu
sobu
- Njegovo tijelo je tražilo svoje jer je žena bila stalno umorna i bila je
Madonin rob
- 18 dana ?e on morati brinuti o Madoni
- Razmišljao je kako za idu?e dane treba napraviti opsežan plan
- Razmišljao je i o tome kako ?e njegova Draga morati objašnjavati sve
svojoj majci, K?eri i Sinu o tome kako se i zašto brinu za Madonu
- Tada je zavikala Madona i prekinula ga u njegovom snu
- Otišao je do nje i donio joj ?aj koji je skuhao
- Madona je pitala za Dragu i rekla da se treba sakriti kad se vrati i
iznenaditi i prevariti
- Pripovjeda? je ustao i izašao na terasu prema moru, a Madona je
zahrkala škljocaju?i kao plinomjer
- Drugo jutro došla je Erminija
- Rekla je pripovjeda?u da ?e skuhati ?aj i da Madona spava, ali otvorenih
o?iju
- Dao joj je novac da kupi hranu u gradu
- Tada se javila Madona i tražila Dragu
- Pripovjeda? je rekao Erminiji da ode do Madone, a Madoni je rekao da je
umro Dragin otac i da je zato Draga otišla samo da Madona više ne bi
pitala za Dragu
- Rekao joj je to, ali je rekao i da je ona spavala dok je Draga odlazila
- U tome je pogriješio jer ona ne priznaje da ikad spava – za nju je to zlo,
grijeh, lijenost
- Znao je da ?e mu biti teško s njom zato što je to rekao
- Pripovjeda? se žali kako mu je teško i kako bi volio da ima slobodnog
vremena da može ?itati i šetati po parku
- Erminija ga ne može zamijeniti jer je uprskala stvar i prestrašila
Madonu
- Jedini odmor za pripovjeda?a je kad Madona sama sa sobom razgovara
(str. 38 - 40.)
- Pripovjeda? (Dragi) je invalid
- Otišao je do Madone iako ga ona nije pozvala i dao joj da popije ?ašu
hladne kamilice
- Madona se poslije toga po?ela derati i gušiti se samo da bi dobila
limunade
- Rekao joj je da ?e za ve?eru imati blitvu i ona je tiho pjevušila
"od straže jutarnje sve do no?i" do ve?ere
- Tri dana se Madona na njega ljutila
- Na badnjak je došao stari Tunina u posjet
- Madona ga se nije sje?ala, ali su ipak zajedno pri?ali
- Donio je Tunina pijetla, ali je bio mršav i zato su svi krivili komunizam
- Pripovjeda? se prisjetio nekadašnjeg Badnjaka
- Vidio je da Tunina još uvijek nosi istu odje?u kao i prijašnjih Badnjaka
- Ostavili su Madonu i pripovjeda? je još neko vrijeme pri?ao s Tuninom u
kuhinji
- Došla je jedna djevoj?ica i donijela ?isto rublje iz samostana;
pripovjeda? ju je nazvao malom djevicom
- Pripovjeda? i Tunina su se napili
- Zvala ga je Madona i Tununa ga je na to upozorio, pa je pripovjeda?
otišao tamo i pri?ao joj o Hanibalu Luci?u
- Ona nije znala zašto ga je zvala, ali mu je kad je izlazio iz sobe rekla da
pozdravi Luci?a
- Erminija je švrljala u vrtu i išla za pijetlom kojeg je donio Tunina
- Pripovjeda? (Dragi) je pazio na Madonu
- Otkrio je da su se poboljšali odnosi izme?u njega i Madone i razmišljao
je o tome (str. 63 - 65.)
- Erminija, pripovjeda? i Madona zajedno su se našli u Madoninoj sobi i
pjevali su jednu staru brojalicu
- Pripovjeda? je poslije toga izašao van u šetnju
- Ispovijedio se moru (str. 70-71.)
- Kad se vratio rekao je Madoni da je bio u op?ini
- Došli su im u posjetu gospodin i gospo?a, njegovi prijatelji, da im
?estitaju Boži?
- Brzo su otišli i Madoni je postalo lošije jer joj je Erminija rekla da je
papa Pio 11. umro
- Madona nije umirala ve? je plakala
- Tada je Erminija otišla jer ju je pripovjeda? poslao ku?i
- Madona je opet tražila da joj pripovjeda? ispri?a kako je išao na op?inu
- Rodila se zla misao u glavi pripovjeda?a: o tome kako ?e jednog dana
re?i Madoni da opet ima sve posjede i da je opet bogata i veselje ?e je
ubiti
- Smislio je kako ?e to u?initi – napit ?e se i sve joj re?i (str. 81 - 83.)
- To popodne donijela je opet mala djevica vo?a i slatkiša iz samostana
- Madona i pripovjeda? su tako sjedili i gostili se
- Retrospektivno se vra?a u prošlost pripovjeda? – kad je uo?i Sveta tri
kralja stri?eva sestra Icita došla stricu
- Madona pri?a kako se sje?a pripovjeda?a kao dje?aka, an?ela koji je
išao na pri?est
- To je Icita došla priop?iti stricu
- stric je rekao da ?e pripovjeda? do?i sutradan spreman
- Icita je otišla, a stric je po?eo ?itati jedan roman i nesvjesno rekao da
?e ga ubiti, nekog u romanu
- Teta i Štramacera su rekle da dijete, an?eo, možda ne?e preživjeti i
toga su se bojale, a i stric se toga bojao samo to nije pokazivao
- (Povezanost Madone i pripovjeda?a se saznaje u povratku u prošlost)
- Drugo jutro odveo ga je stric u crkvu
- Prošao je cijelu ceremoniju i ostao je živ, a pravi an?eli su umirali
- Povratak u sadašnjost – pripovjeda? se pitao kako je nakon svih tih
blagdana opet tu gdje je
- Drugi dan pripovjeda? radi i dolazi poštar i donosi ?estitku
- Donio je pismo od Drage iz Zagreba i penziju
- Poštar je brzo otišao jer je Madona zvala i pripovjeda? je morao oti?i k
njoj jer joj se za?epio nos
- Otvorio je prozor u njenoj sobi i od?epio joj nosi (str. 118 -119.)
- Razmišljanje o bolesnim i zdravim ljudima (str. 119 - 120.)
- Podjela ljudi, tko više vrijedi (str. 120.)
- Vidio je da se Madona raspada i po Erminiji je pozvao Doktora
- Doktor mu je rekao da treba svaki da prati Madonu
- Doktor je želio vidjeti tavan i zanimalo ga je staro bakreno posu?e
- Doktor nije želio brzo oti?i jer je našao zanimljivih stvari, ali na kraju je
otišao
- Pošto se godina bliži kraju, pripovjeda? je izvršio dužnosti i obveze
prema susjedima i prijateljima
- Sredio je da samostanske opatice opet šalju malu djevicu k njima; on je
želio da ona do?e
- Došla je Erminija i pripovjeda? ju je htio zaklati nožem zbog izdaje –
zbog toga što ga je pred Doktorom prikazala kao ubojicu
- Erminija je rekla da ju ne ubije jer ?e Madoni svaki dan prati le?a i
masirati je
- Zatim je pripovjeda? pri?ao s Madonom
- Mala djevica je kona?no došla
- Pri?ao je s njom i mislio je da je derište, kako mu se ?inilo dok je bio
pod utjecajem rakije, ali je uvidio da je ve? žena
- Prije nego što je otišla rekao joj je da bi prvo trebala biti malo žena, a
onda neka se zaredi
- Doktor je došao po bakreno posu?e i srebrno sveto posu?e
- Madona je ?ula da netko lupa na tavanu, a pripovjeda? joj je rekao da
je to samo štakor
- Kad je propao strop pod Doktorom, Doktor i pripovjeda? su odglumili
pred Madonom da se strop srušio od starosti
- Doktor je htio kupiti starine na tavanu i pokušavao se dogovoriti s
pripovjeda?em, ali je pripovejda? rekao da ?e razmisliti
- Draga se vra?a za 6 dana
- Taman kad je pomislio da bi mogao oti?i na kartanje kod prijatelja,
došla je Erminija i htjela ga zamijeniti da on može oti?i malo van
- On se nije dao tako lako jer je trebalo Madoni le?a oprati; mislio je da
?e to Erminija u?initi, ali ona nije htjela
- Nakon što je to pripovjeda? u?inio, otišao je izvan ku?e
- Otišao je kod prijatelja na kartanje (prijatelja Line i njegove žene Olge)
- Pripovjeda? ih je zvao "Olga i Lina" – po Zolinom romanu
- Kad se vratio ku?i, bila je ve? Nova godina
- Drugi dan je rekao Madoni da su joj oni iz op?ine sve vratili; rekao je to
samo da bi mu prošao dan
- Madona je taj dan bila mirna i zamišljena, u nekom stanju nirvane
- Tek kad joj je rekao da ?e bakreno i srebrno staro posu?e prodati, ona
je živnula
- Pripovjeda? misli da je Madona zapravo svjesna svega i da prikriva
svoju amneziju (str. 169 – 170.)
- Madona se tada izderala da je sve što je rekao laž i da ne želi da joj
odnose bakreno posu?e i tjera ga van
- Pripovjeda? je tada otišao do Taribe, koji je imao kr?mu
- Tamo je susreo pijanca Franju Daska zvanog Decilitar i dao mu novaca
da si kupi pi?e
- Vratio se ku?i i ugledao malu djevicu u njegovom vrtu
- Pitao ju je zašto je došla, ali ona nije htjela re?i
- Otkrio je da se zove Lucija i po?eo ju je dirati, ljubiti i htio je spavati s
njom, ali nije mogao
- Otišao je po vode na Erminijin zdenac i Erminija se našla tamo
- Znala je što je on radio i nazvala ga sramotnikom
- Poslije je došao Doktor i pitao ga zašto je sve o ?emu su se dogovarali
ispri?ao Erminiji
- Pripovjeda? se branio govore?i da on nema što skrivati i rekao je da je
najbolje da sve zaborave, da on opet zatvori vrata i sam se brine za
Madonu
- Doktor misli da ?e ga pripovjeda? ucjenjivati, ali ne?e
- Za tri dana dolazi Draga
- Odlu?io je Madoni priznati da je sve što je rekao bila šala, a ona mu je
odbrusila da ne trpi uvredu od njegovih šala i da mu svaki put ne
vjeruje
- Sljede?a dva dana o?ekivao je Dragu i odlazio k moru u vrijeme dolaska
broda
- Tre?i dan je došla Draga i pitala ga kako je Madona
- Rekao joj je da je ostala sama kod ku?e i da zna da je izašao
- Draga je na te rije?i požurila ku?i
- Madona ju nije prepoznala te ju je ponovno upoznala i dobro prihvatila
misle?i da je pripovjeda?eva tre?a žena
- Draga je, pošto se naspavala, pri?ala pripovjeda?u o svom boravku u
Zagrebu i kako se sve promijenilo
- Tada je došla i Erminija i divila se Draginom donjem rublju
- Draga i Dragi morali su oti?i po cijev za kanalizaciju
- Draga je putem zaplakala i pripovjeda? je znao da mu nije sve rekla što
je radila u Zagrebu
- Pripovjeda? je rekao Dragoj da dok Madona živi i njihov život ima
smisla, a kad ona umre njihov život ?e postati besmislen (str. 220.)
- Uzeli su cijev od 100 metara i ponijeli je ku?i jer nisu imali novaca za
dovoz
- Proveo je no? sa svojom ženom (tre?om ženom, kako bi Madona rekla)
- Madona je imala vru?icu i nešto je buncala
- Ujutro su se probudili, Draga je vidjela rupu na stropu u Madoninoj sobi,
a pripovjeda? je rekao da je išao ?istiti prašinu na stropu i da je to tako
palo
- Don Vikica, sve?enik, došao im je blagosloviti ku?u
- Sve?enik je uzeo tamjan i posuo po žeravici u kadionici
- Na pragu vrata napisao je "19G + M + B66"
- Kad je sve?enik otišao, svi su se okupili u Madoninoj sobi i ona je rekla
da izgledaju kao dva an?ela (str. 234.)

Naslov djela:
Mirisi, zlato i tamjan su zapravo pokloni koje donose tri kralja: Gašpar,
Melkior i Baltazar.

Likovi:
Madona Markantunova, Dragi (pripovjeda?), Draga, Erminija - susjeda,
Lino i Olga – prijatelji, Tunina – stari prijatelj, Doktor, poštar,
Tariba – kr?mar, i ostali.

Analiza glavnog lika:
Pripovjeda? (Dragi)
Profesor, ima 45 godina kao i Draga.

"On je intelektualac, rezignirani humanist, koji ispašta grijehe i zablude
prošlosti i na simboli?an, gotovo ritualan na?in ?isti se od naivne vjere i
ideologijske zatucanosti, od bezbožništva i dogmatizma. U glavnom liku
sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt,
pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i
deziluziju". Citat.

Glavni junak razmišlja o mnogim stvarima. U jednom trenutku misli da je
Madona svjesna svega i da prikriva amneziju.
Citat:
"I je li to mogu?e da je Madona toliko pri svijesti? Zar ono jednostani?no
bi?e tamo oduvijek tako rasu?uje, a ja se samo zavaravam ponesen
svojom prividnom superiornoš?u, pokretnoš?u, snagom, pa ne uvažavam
njen razum, nego je ismijavam kao nerazumno dijete, kao tromu
životinjicu. Ho?e li ona tako ubudu?e ostati prisutna, kriti?na, svjesna
svega, sebe, onoga što ho?u s njom, svjesna svega što se u meni
odigrava. Možda mi zato tako ništa ne uspijeva! Možda sam zato tako
smiješan. Jer se ona bori zamaskirana amnezijom, neura?inljivoš?u i
odsutnoš?u. Prou?ava me i opire se. Opire se potiho i kao slu?ajno, i što
joj je vještija mimikrija, to se ona ?ini nedužnijom i potrebnijom moje
pomo?i i utjehe." (str. 169 - 170.)

Život za pripovjeda?a ima smisla dok Madona živi, a kad umre nestat ?e i
taj smisao. (to govori svojoj Dragoj kada idu po cijev za kanalizaciju):

Citat:
"Mi smo bili svoji veliki preci; sad smo svoje degenerirano potomstvo!
Otkako si i ti uvidjela da nisi moj trabant, meni ?e biti lakše podnositi ovo
progonstvo, i po?et ?u možda Madonu kao voljeti. Jer ona je nešto što
pred svojom prošloš?u smijem prezirati, što smijem osu?ivati i odbaciti,
što smijem mrziti. Zato je moram voljeti. Dok ona živi, dotle ?u osje?ati
neposredno da smo nešto u?inili, da smo u nešto uložili svoju mladost, da
smo nešto srušili što je padom prijetilo. Kad ona nestane, osje?at ?u
samo bezbroj stvari kojima se protivim i kojima se odupire sva moja
duša. Onda što?! Ona neka živi madona, zar ne? Neka traje, da se njome
bavim! Neka vegetira ta prošlost kad je tako bezopasna i bijedna nspram
zala što smo ih sami stvorili. Ona je zaista nakaza; iako je pomalo i naše
djelo, ona je prava nakaza i bez nas, ona je vrlo dobar objekt da se u
njemu utjelovi mnogo toga što je ?ovjeka trovalo, što je trebalo zbrisati,
podesna je za prezir, pogodna je da bi se opravdali podvizi naše juna?ke
mladosti, naši pothvati u vjeri i u žrtvi i u radu, ?ak i naša
nepromišljenost i bahatost i ?ak nehotimi?na zlodjela!" (str. 220.)

Pripovjeda? je taj o kome ovisi Madona i njen život. On je ujedno i taj
kojeg Madona iskorištava što je pisac vrlo slikovito prikazao.
Citat:
"Da nije sasvim tako, ja donekle znam. I možda sam, naprotiv, upravo ja
dokaz njezina postojanja. Jer, zar ona ina?e postoji, ako ne kroz mene?
Ja svakodnevno priznajem njeno postojanje: pokre?em je, hranim je,
?ujem je, vidim. Kroz moje postupke potvr?uju se njezine želje, ostvaruju
njene rije?i. Uspravljam njene izvrnute misli i tako oživljujem i
osmišljavam. Ja sam domodar jednome nametniku, ali ?e taj infuzorij,
krpelj i mješinac usuti s vremenom u moju dušu svoje ljigave li?inke, taj
fitoparazit saplest ?e moje žilje i krv moju svojim neraskidivim izdancima,
i ja ?u od te trakavice presušiti u svojim najboljim sokovima, od ove ?u se
gljive rasto?en rasuti. I bit ?e istina. Bit ?u ?ubre, postojat ?u samo dok
me bude htjela piti." (str. 86.)

Glavni lik je ujedno "snimatelj":
Da se služio filmskim jezikom, Novak nam ne bi ni jedanput pokazao lice
glavnog junaka; jer junak je ujedno i "snimatelj"... On neprestano kruži
oko "okrivljenoga" i njegova ?ina; on ve? sve zna, a ipak postavlja
pitanja; jer u odgovaranju je prava bit ove ?udesne, razorne, ubojite
ironije. Novakov bi se roman, površnu oku, mogao ukazati kao
artificijelan, "pravljen", montiran; a kad se pozornije ?ita, postaje sve
o?itije da je to zapravo bolna ispovijed jedne velike krize i grcaj jedne
duboke tuge.

Roman izri?aja:
Roman Mirisi, zlato i tamjan (1968.), taj nesumnjivo kapitalni rad u opusu
Slobodana Novaka, možemo odrediti kao roman izri?aja, utoliko što u
njemu autor inzistira na pojmovnoj (izri?ajnoj, esejisti?koj) obradi
stanovitog broja aktualnih, idejnih, društvenih i moralnih problema.
Podre?ena Novakovoj snažnoj potrebi izri?itog formuliranja stavova,
predodžbeno-?ilna struktura fabule služi kao okvir iliti kostur ?itavom nizu
upe?atljivih filozofijsko-spoznajnih eskapada. To je pri?a o osobi koja
razmišlja nad vlastitom sudbinom, zaustavljena u vremenu i prostoru, u
jednoj seansi intenzivnog produbljivanja smisla života. Pripovjeda?,
zato?enik vlastite svijesti, ovdje polaže ra?une samome sebi, o svome
životnom putu, ali i o društvu i vremenu kojemu je svjedokom. Uzdižu?i
svoju gor?inu i ironi?nost do zna?enja koja pripadaju ?itavoj jednoj
generaciji, dakle poop?avaju?i svoju spoznaju u razmjerima koji nadilaze
puku privatnu osuje?enost, Novak je ovdje nadmo?nom zreliš?u dao idejni
zbir jedne epohe.