Results 1 to 3 of 3

Thread: William Shakespeare - Hamlet - Lektire

  1. #1
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default William Shakespeare - Hamlet - Lektire


  2. #2
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: William Shakespeare - Hamlet - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    WILLIAM SHAKESPEARE: HAMLET

    Bilješke o piscu:
    William Shakespeare (1564. - 1616.), bio je pjesnik i dramati?ar. Mnogi
    tvrde da je najve?i dramski stvaratelj svih vremena. Rodio se i umro u
    Stratfordu u Engleskoj. Oko 1585. godine odlazi u London gdje djeluje kao
    glumac, redatelj i kazališni pisac. Napisao je trideset i šest drama koje
    obi?no dijelimo na:

    1. Tragedije: Hamlet, Julije Cezar, Otelo, Antonije i Kleopatra, Koriolan,
    Kralj Lear, Macbeth
    2. Komedije: Ukro?ena gospodarica, San Ivanjske no?i, Na Tri kralja,
    Mjera za mjeru, Mnogo vike ni za što
    3. Romance: Romeo i Julija, Zimska pri?a i oluja
    4. Povijesne drame: Kralj John, Richard drugi, Henrik ?etvrti, Henrik peti,
    Henrik šesti, Richard tre?i, Henrik sedmi

    Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene
    književnosti, iz starije pisane književnosti, iz povijesti, iz svoje
    suvremenosti, ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Sve to samo zna?i da
    svi podaci potje?u iz ljudskog ponašanja, neovisno o tome gdje i kada
    ?ovjek živi. 1609. godine izašli su njegovi soneti, zbirka od 154 pjesme.
    Zacijelo je ve?ina tih soneta nastala puno prije njihova objavljivanja.
    Kriti?ari obi?no isti?u da fabule Shakesperovih djela nisu osobito
    originalne. Zna se da je svoje pri?e za svoje drame preuzimao od drugih
    autora. To vrijedi i za Hamleta. Predpostavljalo se da je postojao
    pra-Hamlet i da mu je autor bio Shakespearov nešto mla?i suvremenik
    Thomas Kyd. No dok je to samo predpostavka, neki izvori su dobro
    poznati, npr. legenda o Hamletu danskog povijesni?ara iz ranog 13. st.
    Saxa Grammaticusa, odakle ju je preuzeo francuski pjesnik Francois de
    Bellforest. Osvim toga Shakespearove drame, pa naravno i Hamlet,
    satkane su od bezbrojnih ?estica preuzetih iz najraznovrsnijih izvora.

    Mjesto radnje:
    Danska, uglavnom kraljevski dvorac Helsingör, njegov interijer i eksterijer

    Tema:
    Hamletova osveta

    Likovi:
    Klaudije - Danski kralj
    Hamlet - Sin pokojnog i sinovac sadašnjeg kralja
    Polonije - Kraljev komornik i glavni državni tajnik
    Horacije - Hamletov prijatelj
    Laret - Polonijev sin
    Voltimande
    Kornelije - Danski poklisar u Norveškoj
    Rosencrantz
    Guildenstern - Nekadašnji Hamletov prijatelj na sveu?ilištu
    Osric - Smiješni dvoranin
    Marcel
    Bernardo - ?asnik na straži
    Francisco - vojnik
    Reynaldo - Polonijev sluga
    Fortinbras - Norveški kraljevi?
    Gertruda - Danska kraljica, Hamletova majka
    Ofelija - Polonijeva k?i
    Jedan gospodin
    Jedan sve?enik
    Norveški kapetan
    Engleski poklisari

    Plemi?i, plemkinje, ?asnici, vojnici, mornari, glasnici i pratnja, Duh
    Hamletova oca.

    Sadržaj:
    Bernardo i Marcelo stražarili su preko no?i na kraljevom dvoru kralja
    Klaudija koji je od nedavna vladao Danskom jer je njegov brat Hamlet
    “nekim nesretnim slu?ajem” umro. Klaudije se odmah prihvatio
    kraljevstva i ženi se ženom ubijenog kralja Hamleta, udovicom
    Gertrudom. To je najviše smetalo Hamletu, sinu pokojnog kralja. Nije
    mogao gledati stri?eve greške, a posebno stupanje u vezu s njegovom
    majkom odmah nakon o?eve smrti. Nije volio nio?emu pri?ati i živio je
    mirno. Stražarima Bernardu i Marcelu se, oko pono?i, po?eo javljati duh
    koji je li?io na pokojnog kralja Hamleta. Stražari su to rekli Hamletu i
    Horaciju (Hamletovu prijatelju). Jedne no?i Hamlet odlazi sa stražarima na
    stražu, duh ubijenog kralja javlja se na gradskim zidinama i Hamlet
    hrabro istupi pred duha pitaju?i ga tko je i zašto dolazi. Duh ga je odveo
    na stranu i rekao mu je da je duh pokojnog kralja i da Hamlet nije umro
    prirodnom smr?u, nego ga je ubio vlastiti brat Klaudije nalivši mu otrov u
    uho dok je spavao u vrtu. Rekavši mu to zatražio je od Hamleta da se
    osveti. Hamlet obe?a da ?e se ravnati prema uputama duha u svemu, a
    duh se izgubi. Kad je Hamlet ostao sam donio je odluku da ?e smjesta
    zaboraviti sve što se nalazi u njegovom sje?anju, sve što je nekad nau?io
    iz knjiga ili opažanja, i da mu u pameti ne?e ostati ništa drugo nego samo ono
    što mu je duh rekao i zamolio da u?ini. Hamlet nije pojedinosti svoga
    razgovora s duhom nikome rekao nego samo svom dragom prijatelju
    Horaciju i naredio njemu i Marcelu neka se zakunu da ?e šutjeti o onom
    što su vidjeli te no?i. U strahu da bi se to moglo primjetiti i da bi stric
    Klaudije mogao postati oprezan ako posumnja da Hamlet nešto sprema
    protiv njega, ili da je doista više saznao o smrti svoga oca nego što se
    moglo misliti, Hamlet je odlu?io da se pravi lud. Mislio je pri tome da ?e
    izazvati manju sumnju ako ga stric bude smatrao za bilo kakav ozbiljniji
    ?in, a da ?e tajnu pojave duha najbolje skriti njegova ludost. Od tog se
    vremena Hamlet po?eo obla?iti veoma ?udno i neobi?no, govoriti i vladati
    se tako da je savršeno glumio lu?aka. Kralj i kraljica bili su prevareni, no
    nisu vjerovali da je o?eva smrt bila jedini razlog za njegovu ludost (jer
    nisu ništa znali o pojavi duha), nego su zaklju?ili da je razlog tome zlu
    zacijelo ljubav i mislili su da su pronašli predmet njegove ludosti. Prije
    nego što se Hamlet po?eo pretvarati da je lud bio je jako zaljubljen u
    lijepu djevojku Ofeliju, k?er Polonija, glavnog kraljevog savjetnika. Slao
    joj je pisma i prstenje i iskazivao svoje osje?aje navaljuju?i na nju,
    što je njoj bilo drago. Ali ludost koja ga je nedavno zaokupila, u?inila je da ju je
    zanemario i prema njoj vladao dosta surovo, no ona, dobra srca, umjesto
    da mu zamjeri što ju je iznevjerio, opravdavala ga je pred sobom. Hamlet
    se nemože pomiriti s ljupkim udvaranjem lijepe Ofelije te joj je napisao
    pismo u kojem je bilo puno divnih skokova strasti i neobi?nih rije?i, koje
    su se poklapale s njegovom tobožnom ludoš?u. Ofelija je po svojoj
    dužnosti pokazala to pismo svom ocu, a on je smatrao svoju dužnost da
    ga pokaže kralju i kraljici, koji od tog vremena nisu više sumnjali da je
    uzrok Hamletovoj ludosti ljubav. Od tog trenutka kralj i kraljica bili su
    uvjereni da je Hamletova ludost žaražena Ofelijinom ljepotom. Dok se
    Hamlet tako borio, pretvarao, stigoše na dvor neki glumci u kojima je on
    uživao. Srda?no ih je pozdravio, a njihova gluma navela ga je na misao da
    na dvoru napravi gozbu koja bi sli?ila na umorstvo njegova oca.

    Sljede?i dan je bila predstava:
    Ulaze "Kralj i kraljica" (glumci Gonzago i njegova žena Baptista)" kao
    nježni zaljubljenici; Kraljica grli njega, a on nju. Ona klekne i u nijemoj
    igri iskazuje mu ljubav. On je pridigne i nasloni svoju glavu na njezin vrat,
    zatim legne na cvjetnu lijehu; kad je vidi da je usnuo, ostavi ga sama.
    Odmah zatim u?e neki ?ovjek (glumac Lucijan), uzme Kraljevu krunu,
    poljubi je, ulije otrov u kraljevo uho (u uho glumca Gonzaga) i iza?e.
    Kraljica se vrati, na?e kralja mrtva i prenemaže se. Trova? opet u?e s
    dva - tri statista i pretvara se da tuguje s Kraljicom. Statisti iznose mrtvo
    tijelo. Trova? snubi Kraljicu darovima; neko se vrijeme ?ini da se ona opire
    i da oklijeva, ali na kraju prihva?a njegovu ljubav.

    Vidjevši to kralj Klaudije napušta predstavu i izašavši iz dvorane predstava
    se prekinula. Hamlet je dovoljno vidio i uvjerio se da su rije?i duha bile
    istinite. Nakon prekinute predstave Hamlet posje?uje majku žele?i joj
    nešto važni re?i i misle?i da kralj prisluškuje iza zavjese, ubija Polonija koji
    se tamo sakrio. Lukavi kralj sluti da mu prijeti opasnost od Hamleta ta ga
    šalje brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. Hamlet,
    slute?i izdajstvo, izvadi potajno pismo no?u, vješto izbriše svoje
    ime i mjesto njega postavi imena dvojice dvorjanina koji su ga pratili.
    Stigavši ku?i, pred o?i pojavio mu se tužan prizor, obavljao se pokop mlade i lijepe
    Ofelije, nekadašnje njegove ljubavi, koja je vješaju?i vijenac na vrbi iznad
    potoka pala u njega i utoplia se. Lukavi kralj je, kad je vidio da je
    Laretova tuga i mržnja za njegovim ocem Polonijem i njegovom sestrom
    Ofelijom prevelika, htio to iskoristiti nagovorivši ga da za vrijeme
    natjecanja na dvoru izazove Hamleta na dvoboj. Povod tom izazovu bilo je
    to što mu je Klaudije rekao da je Hamlet kriv za ubojstvo njegova oca i
    smrt njegove sestre. Hamlet je pristao na dvoboj neznaju?i što ga ?eka.

    Na dan natjecanja:
    Tom je natjecanju prisustovao cijeli dvor, a Laret je po kraljevoj uputi
    spremio otrovno oružje. Dvorani su se kladili za visoke svote tko ?e
    pobijediti, budu?i da su obadvojica bili poznati kao vrsni ma?evaoci.
    Hamlet je izabrao sablju ne sumnjaju?i u Lareta i ne brinu?i se da ispita
    Laretovo oružje, koji je mjesto tupe sablje, kakva se uzima po propisima
    ma?evanja, uzeo oštru i otrovnu. Na po?etku se Laret s Hamletom igrao i
    dopuštao mu da ga nekoliko puta posije?e. Nakon nekoliko prekida Laret
    napadne žestoko na Hamleta otrovnim ma?em i zada mu smrtonosan
    udarac. Hamlet se razbjesni i neznaju?i za podmetnuto izdajstvo u sukobu
    zamijeni svoju sablju s Laretovim ma?em i probode ga njegovim vlastitim
    ma?em. U taj ?as kraljica vikne da su je otrovali. Neoprezno je ispila
    pehar, koji je kralj pripremio za Hamleta ako u borbi ožedni, no zaboravio
    je upozoriti kraljicu na pehar, koji je ona ispila i smjesta pala mrtva.
    Hamlet, sumnjaju?i u izdajstvo, zapovijedi da se sva vrata pozatvaraju
    dok ne prona?e izdajnike. Laret mu re?e neka dalje ne traži,
    jer je on izdajnik i osje?aju?i da umire od rane koju mu je zadao Hamlet,
    prizna kakvom se izdajom poslužio i kako je i on bio žrtvom svoje izdaje.
    Re?e Hamletu da je vrh ma?a bio otrovan i da Hamletu preostaje samo
    pola sata života jer nema na?ina koji bi ga mogao izlije?iti od otrova,
    Umiru?i, Laret zadnjim rije?ima optužuje kralja Klaudija kao tvorca te
    nesre?e. Hamlet koji je saznao kako mu je blizu kraj i da je još ostalo
    otrova u ma?u, naglo se okrene prema svom podlom stricu i zabode mu
    šiljak ma?a u srce. Hamlet osje?aju?i da mu ponestaje daha i da ga život
    napušta, obrati se svom prijatelju Horaciju koji je bio svjedok te kobne
    tragedije, i umiraju?i ga zamoli neka ostane u životu i neka svijetu ispri?a
    taj doga?aj. Horacije obe?a da ?e sve vjerno ispri?ati svim tajnama koje
    su potakle te doga?aje. Tim obe?anjem "pu?e" plemenito Hamletovo srce.

    Analiza likova:
    Hamlet
    Danski kraljevi? koji je ujedino i glavni lik ove tragedije. On je
    istovremeno hrabar i plah, odga?a osvetu zbog svoje neodlu?nosti jer on
    za cijelu situaciju više tereti majku nego Klaudija.

    Hamletova smrt:
    Hamletova smrt, taj zaista nepobitan podatak u zbivanju Hamleta, nije
    neizbježan. On umire u dvoboju od rane koja ga je mogla i zaobi?i, kao
    što ga je zaobišao i otrov iz pehara. Mislim da smrt tragi?nog junaka
    predstavlja poslijednju, i vjerojatno najtežu u nizu nevolja koje su se
    doga?ale da bi se junak na njima okušao i potvrdio nesavladljivost onoga
    što ga ?ini velikim ?ovjekom. Hamlet je mogao živjeti da je samo svoju
    ulogu ?ovjeka i svoj zadatak kraljevi?a shvatio manje ozbiljno, s manje
    mržnje i savjesnosti; da se nagodio sa stricem i pristao živjeti u njegovoj
    milosti ili da je sebi dopustio da strica ubije prvom prilikom, makar i iz
    osobnih razloga, sve je to Hamlet mogao - a sve to, onakav kakav je, nije
    ni htjeo ni mogao, jer je tragi?ni junak uvijek i jedna vrsta samoubojice:
    sam izme?u dvije mogu?nosti bira onu koja ga vodi u smrt.

    Klaudije
    Hamletov srtic, pohlepan ?ovjek. Ubija svog brata kako bi se domogao
    ve?e mo?i, a kad mu ni to nije bilo dovoljno ženi se za njegovu ženu. To
    da mu ljudske žrtve nimalo ne zna?e pokazuje i to kako je na sve na?ine
    bez straha pokušao ubiti svog ne?aka Hamleta. Hamlet je znao od po?etka
    kakav mu je stric, no više zbog svega toga prebacuje krivnju na majku.
    Klaudije na kraju dobiva sigurno ono što je i zaslužio - "sigurno mjesto u 9
    krugu pakla".

    Gertruda
    Danska kraljica i Hamletova majka. Sam sin ju više krivi zbog o?eva
    ubojstva nego strica. On ne shva?a kako je majka tako brzo mogla
    zaboraviti oca i ?ak štoviše, udati se za njegova brata ako ga je za života
    tako snažno voljela. Izravno joj prebacuje krivnju, a i neizravan je krivac
    za njezinu smrt. Ona ispija otrov iako zna što je u ?aši, a to ?ini vjerojatno
    zbog osje?aja krivnje i sinova prebacivanja koje više nije mogla podnositi,
    a i cjelokupna zbrka na dvoru dovodi je do ruba smrti.

    Ofelija
    Hamletova ljubav. Lijepa i mlada djevojka, oprašta Hamletu iako se on
    prema njoj ponaša surovo. Grubim rije?ima je tjera od sebe. Grdi nju a i
    cijeli ženski rod na dvoru zbog šminke koju stavljaju na seba. lice.
    Smatra da bi ljepota i potenciranje ljepote mogli dovesti do krivog puta.
    On je neizravan krivac zbog toga što se ona utopila. Ofelija s ispletenim
    vijencem odlazi na potok, pa kad se htjela popeti na vrbu da na nju objesi
    svoj vijenac, prelomila se grana na koju se bila naslonila i pala je u vodu
    zajedno s cvije?em koje je sa sobom ponijela.

    Polonije
    Laretov i Ofelijin otac. ?ovjek doista niskog morala, sli?an Klaudiju. Glavni
    je državni tajnik i kraljev komornik. Znatiželjan je i zbog toga biva ubijen
    što pokazuje da ima neke istine u uzre?ici "Znatiželja je ubila ma?ku".

    Dojam o djelu:
    Važno je uo?iti da se drama odvija u tjeskobnoj atmosferi. Ne radi se
    samo o pogibeljnim dvorskim splektama, (svima su nam poznate izreke
    iz drame kako je "nešto trulo u državi Danskoj " ili "kako je vrijeme
    izglobljeno"), nego državi prijeti i vanjska opasnost. Poja?ane su straže
    i zemlja se grozni?avo naoružava a da narod nezna zašto.

  3. #3
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: William Shakespeare - Hamlet - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    WILLIAM SHAKESPEARE: HAMLET


    Bilješke o piscu:

    William Shakespeare živio je u jednom od najvitalnijih razdoblja engleske
    povijesti. Shakespeare, ro?en z gradi?u Stratfordu, kao dvadeset
    jednogodišnji mladi? kre?e u London gdje je sur?ivao s dramati?arima te
    je ubrzo po?eo sam sura?ivati. Napisao je mnogo vrhunskih djela koja su
    ga proslavila u cijelom svijetu a to su Romeo i Julija, Hamlet, Macbeth,
    Otelo, Kralj Lear i Kleopatra. Ta djela pisana su u nekoliko faza, a kraj tj.
    zadnja faza sastoji se od smirenih djela gdje se pisac pomiruje sa
    svijetom. U to vrijeme engleski jezik postiže zrelost i bogatstvo koje daje
    odli?ne uvijete za stvaranje književnih djela.

    Zapažanja o djelu:
    Ova drama spada u jedno od Shakespearovih remek djela koja su ga
    proslavila u cijelom svijetu. Smatra se da je Hamlet ve? postojao prije te
    je Shakespeare samo poboljšao, nadopunio Hamlet. Ta drama je možda
    doživila najraznovrsnija tuma?enja ostlih kriti?ara. Da se radi o drami to
    vidimo po na?inu pisanja te po završetku koji u drami uvijek završava
    tragi?no, odnosno smr?u glavnih likova. Pisac opisuje staru dansku
    uglednu, kraljevsku obitelj u kojoj vlada tjeskobna atmosfera. Vrlo jako
    dolazi do izražaja nezadovoljstvo i mržnja te su svi osje?aji u negativnom
    pravcu. Radnja se odvija u Danskoj u kraljevskom dvorcu. Osim što se
    radi o spletkama na kraljevskom dvoru, državi prijeti i vanjska opasnost
    od neprijatelja. ?itaju?i knjigu možemo primjetiti da je uništen život te
    obitelji jer se me?usobno sukobljavaju. Opis je vrlo detaljan što zna?i da
    je i najmanja sitnica zapažena. Na mene je ova drama ostavila trag u
    savjesti, jer sve na ovom svijetu kao novac nemože nas usre?iti ako nas
    stalno “grize” savjest. Sigurno je bolje biti pošten s ?istom savjesti nego
    da sve imamo te da nas savjest mu?i cijeli život. Ina?e odnosi su vrlo
    primitivni, a postupci se svi svode na staru uzreku “Oko za oko, zub za
    zub”, što se posebno vidi na Hamletu.

    Stilske karakteristike djela:
    Ovo je povijesna drama koja nam govori o tragi?nom životu danske
    obitelji. Svodi se na osje?ajnost, o?ajnost i nadu koja se posebno vidi kod
    Hamleta. Drama je prevedena s engleskog jezika, pisana je u dijalogu i
    sastoji se od pet glavnih ?inova. Ima posu?enih rije?i iz latinskog, a
    nejasni izrazi su objašnjeni ili prevedeni pa su na krajevima stranica
    otisnuti mali rje?nici. Tako?er kod svakog novog prizora je kratko opisano
    mjesto radnje i ponašanje osoba, koje nas kratko uvodi u doga?ajnu
    situaciju.

    Citat:
    Kao citat bih izdvojio tekst od strane 37. od 40. (?etvrti ?in), gdje se
    Hamletu javlja duh mrtvog oca te mu ispovijeda istinu. Ja bih taj duh
    definirao kao neku energiju, savjest koja je mu?ila Hamleta, te se njegov
    otac pojavio u obliku duha tj. energije da mu odgonetne tajnu koju je
    ponio sa sobom u grob. Isto tako vrlo mi se dopao peti ?in i to od 141. od
    150. stranice gdje se vidi sva ta mržnja, pokvarenost i zlo u obitelji. U
    borbi Hamlet i Laert iskazuju svu mržnju i dolazi do borbe za život ili smrt,
    no pošto su oštrice otrovane oni umiru, a zajedno i kraljica s kraljem
    kojeg je probo Hamlet. Tada prestaje postojanje kraljevske obitelji, ona
    propada.

    Tema:
    Tema ove drame je propast kraljevske obitelji zbog me?usobne mržnje,
    izdaje, o?ajnosti i ljubomore koja dovela od kraja postojanja, a time i
    nesigurnosti u državi. Glavni krivac tomu je Klaudije koji je to uzrokovao
    zbog politi?kog i društvenog okvira.

    Ideja:
    Ideja ove drame bi bio temeljit i ne uvijek lak životni prikaz jedne ugledne
    kraljevske danske obitelji. Shakespeare nam je htio objasniti da nije tako
    završila samo jedna obitelj ve? ih je u tom vremenu, doba renesanse
    mnogo izgubilo kontrolu nad dvorom.

    Analiza likova:
    Hamlet
    Bio je dobro odgajan i ugledan muškarac koji je trebao naslijediti svog
    oca, no o?evom smrti on gubi nadu, postaje nesiguran i zna da otac nije
    mogao odjednom umrijeti. Vrlo se teško, gotovo nikako nije mogao
    pomiriti s tim doga?ajem i pojavom o?evog duha on se zaklinje da ?e se
    osvetiti. Ostale osobe u dvoru to shva?aju kao da je Hamlet poludio te da
    ne želi prihvatiti stvarnost. Vrlo je nesretan i postavlja si pitanje
    “biti ili ne biti”, pitanje života ili smrti u svom životu. Jako je osje?ajan i
    sentimentalan što se posebno vidi u njegovom ponašanju.

    Kraljica Gertruda
    Hamletova majka, vrlo se lako pomirila sa smr?u svog muža što nam
    govori da ta ljubav nije mogla biti velika, ljubav života. Ipak, za Hamleta
    je vrlo vezana, osje?amo ljubav koja nema granica te bi sve u?inila za
    njega. Možemo pretpostaviti da je bila prisiljena da se uda za Klaudija,
    no to joj je bila najve?a greška u životu koju je morala platiti smr?u.
    Da ju je Klaudije uistinu volio sprije?io bi ju da popije otrovani vr? no
    njemu to nije bilo bitno.

    Horacije
    Hamletov najbolji prijatelj, zajedno su odrasli. Uvijek je bio uz Hamleta i
    spreman saslušati ga te ga nikada nije ostavio u “štihu” te se pokazao kao
    njegov brat. Njih dvoje mogli su me?usobno diskutirati probleme,
    ma kakvi oni bili. Nije imao svoje mišljenje i mogao se lako nagovoriti.

    Klaudije
    Danki kralj, vrlo je hladana, bezosje?ajana i tvrdoglava osoba koja si je
    zabila cilj u glavu i uporno ga želi dosti?i, pa možemo re?i da za njega
    vrijedi izreka “prošao bi kroz vatru da dostigne cilj”. Ne obazire se ni na
    što te nema nikakvih osje?aja i nikakvu odgovornost prema drugima.
    Možda on želi biti kralj, ali po svojim sposobnostima on to nikako nemože
    posti?i ili biti. Ubojica je i to je platio svojom smr?u te je od Hamleta
    prona?en i uklonjen kao izdajnik kraljevskog dvora.

    Kratki sadržaj:
    Jedne ve?eri na straži dogodilo se nešto neobi?no, Horaciju, Marcelu i
    Bernandu se ukazao duh bivšeg danskog kralja. Vrlo su bili za?u?eni i
    odlu?ili da samo Hamletu priop?e taj doga?aj. Sljede?eg puta Hamlet je
    tako?er bio na straži, duh oca otkrio mu je da ga je Klaudije otrovao.
    Hamlet nije mogao vjerovati te se zakleo da ?e osvetiti njegovu smrt. U to
    vrijeme kralj i kraljica su slavili svoj novi brak, ali Hamlet nije mogao
    podnijeti bol i o?aj pa se nije pojavio. Kad su došli glumci koji su trebali
    zabaviti goste neo?ekivano se pojavio Hamlet. Glumci su prikazivali dramu
    u kojoj je kralj bio prevaren i otrovan, a to je Hamlet iskoristio i rije?ima
    napao kralja. Nitko mu nije vjerovao i svi su govorili da nemože podnijeti
    smrt oca. Hamlet je bio zaljubljen u Ofeliju, Polonijevu k?er i svi su se
    nadali svadbi. Jednim slu?ajem majka je pozvala Hamleta na razgovor, a
    iza zavjese se nalazio Polonije kojeg je Hamlet zabunom ubio. Zbog
    sigurnosti kralj ga šalje u Englesku, ali se on nenadano vra?a, no u
    me?uvremenu se Ofelija utopila. Zbog nje dolazi do sukoba izme?u Laerta
    i Hamleta, a kralj predlaže me?usobnu borbu. Oni zapo?nu ma?evanje, ali
    su oštrice bile namazane otrovom što oni nisu znali. Kada je kralj
    predložio da nazdrave oni nisu pristali, pa je kraljica popila vr? i umrla, a
    Hamlet je nato probo Klaudija koji im je priznao da su oštrice otrovane.
    Opraštaju se od života i zaajedno umiru, a Horacije i Osric gledaju mrtve.
    Tada se za?uje buka koja je bila posve?ena Fortinbrasu jer se vratio kao
    pobijednik iz Poljske. Na kraju svi odlaze i iznose mrtva tijela te se ?uje
    pucanje topova u ?ast mrtvih.

    Dojam o djelu:
    Ova drama mi se vrlo svidjela, jer na ?itatelje ostavlja osje?aj tragedije,
    ne?ega tužnog. Iza pisanih rije?i nalazi se više zna?enja kod kojih se treba
    malo zadržati jer se ina?e gubi stvarna smisao te Shakespearove drame.
    Ima mnogo radnje i nema opisnih odlomaka te mi se zato svi?a i svakako
    bih ju dalje preporu?io za ?itanje, ne samo za lektiru ve? i za op?e
    obrzovanje.

Similar Threads

  1. William Shakespeare - Romeo i Julia - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 4
    Last Post: 02. 09. 2012, 08:52
  2. William Shakespeare - Oluja - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 2
    Last Post: 02. 12. 2010, 19:53
  3. Replies: 1
    Last Post: 24. 12. 2009, 00:40
  4. William Shakespeare - San Ivanjske noći - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 08. 07. 2009, 03:32
  5. William Faulkner - Buka i bijes / Krik i bijes - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 04. 01. 2009, 15:30

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •