Results 1 to 4 of 4

Thread: Ivan Gundulić - Dubravka - Lektire

  1. #1
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Ivan Gunduli? - Dubravka - Lektire


  2. #2
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Ivan Gunduli? - Dubravka - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    IVAN GUNDULI?: DUBRAVKA


    Bilješke o piscu:

    Ivan (Dživo) Gunduli?, ro?en je u Dubrovniku 1589., u staroj i uglednoj plemi?koj obitelji. U krugu porodice, u kojoj je uvijek bilo u?enih ljudi i visokih dostojanstvenika Republike, Gunduli? je ve? u ranoj mladosti mogao upoznati svijetle i tamne strane državice koja je slobodu izme?u mo?nih susjeda morala uvijek skupo pla?ati. Školovao se u dubrova?koj humanisti?koj školi, gdje su mu u?itelji bili Toskanac Camilo Camilli, poznavatelj Tassove epopeje, i u?eni Petar Paliku?a. Obavljao je više državnih dužnosti: bio je dva puta knez u Konavlima, sudac, senator i ?lan Malog vije?a. Nije postao knez Dubrova?ke republike, jer je umro godinu prije, nego što je formalno to mogao postati (bilo je nužno imati 50 godina). Pokopan je u franjeva?koj crkvi u Dubrovniku.

    Gunduli? je svoju književnu djelatnost zapo?eo s ljubavnom lirikom, ali je istodobno prera?ivao talijanske mitološke drame. Ljubavne su mu pjesme izgubljene, a od deset drama sa?uvale su se ?etiri i to ne u potpunosti: Arijadna, Prozerpina ugrabljena, Dijana i Armida. U to se doba talijanska pastoralna drama sve više okre?e glazbi, tako da u tekstu ne treba tražiti neke dublje životne probleme. Za doživljaj više se ne mjeri samo tekst, ve? i glazba, balet i raskošna inscenacija.

    Kasnije, nakon te prve mladena?ke faze, Gunduli? je preveo sedam psalama i tiskao ih u Rimu 1621. pod naslovom Pjesni pokorne kralja Davida. Tu je prepjevao sedam pokorni?kih psalma kralja Davida.
    Godinu dana kasnije objavljuje u Veneciji religioznu poemu Suze sina razmetnoga, u kojoj je na književnoumjetni?ki na?in progovorio o problemu ljudskog grijeha i Božjeg opraštanja. Iako je gra?a uzeta iz jedne parabole u Svetom pismu, iz religiozne pri?e o izgubljenom sinu, po obliku, izrazu i pouci sadrži Gunduli?ev samostalan barokni izri?aj.
    U Gunduli?evoj poemi sadržana je poruka Dubrova?koj mladosti da tko troši i baca osobna i porodi?na dobra oslabljuje Republiku, a time ugrožava i slobodu.

    Zatim dolazi Dubravka, pastirska igra prikazana prvi put 1628. u
    Dubrovniku.

    Na pisanje Gunduli?eva najzna?ajnijeg djela Osman potakli su zna?ajni povijesni doga?aji - turski poraz kod Ho?ima u Poljskoj 1621., pobuna u Carigradu i nasilna smrt sultana Osmana.


    Bilješke o djelu:
    Dubravka je pastirska igra prikazana po prvi put u Dubrovniku 1628. god.
    U njoj Gunduli? veli?a slobodu, dobra i mir u Dubrovniku kao upozorenje onima koji bi željeli mijenjati vlast.

    Mitološko-pastoralni sadržaj Gunduli?eve drame ima alegorijsko zna?enje. Mjesto radnje Dubrava ozna?ava sam grad Dubrovnik, Dubravka je simbol dubrova?ke slobode i vlasti, Miljenko simbol dubrova?kog plemstva, a Grdan simbolizira oboga?eni sloj dubrova?kih gra?ana koji se žele domo?i dubrova?ke vlasti ženidbom s plemkinjama.

    Gunduli? je smjestio doga?aje u pradavna vremena i tako ih distancirao od svagdašnjice. Sva je lica smjestio u divnu šumsku idilu, svježu prirodu. Sve je u vedrom, sve?anom raspoloženju i puno svijetlih boja kao simbol ?isto?e i ljubavi.

    Starac Ljubdrag, kao živa savjest Dubrave, kori, prijeti, savjetuje. On je nosilac Gunduli?evih filozofija, pogleda na državu društvo i slobodu. Jer državi i slobodi ne prijete samo neprijatelji izvana nego i njezini gra?ani ako ne poštuju zakone Republike. On je protivnik tzv. nesli?nih ženidba, i zato slijedi ono što je u njegovom gradu bio zakon: da pripadnici plemi?ke klase ne mogu sklapati brakove s pripadnicima pu?ana.

    Sadržaj:
    Pastir Radmio poziva jutarnju zvijezdu Danicu da što prije svane dan. Naime, svake se godine na taj dan proslavlja sloboda i po pradavnom obi?aju najljepša se vila za najljepšeg pastira udaje. Zatim se pastiru
    pridružuje ribar sa primorja koje je pod vlasti mle?ana. Ne može se prestati diviti njihovoj slobodi i uspore?ivati Dubravu sa njegovim krajem:

    "Toliko je vladanja silno u nas, da se ti,
    žena, djeca, imanje ne možeš tvoji rijeti.
    U mjesti je ovemu slobode ?estit dar:
    svak sebi i svemu svomu je gospodar.
    Razlog, pravda i mjera svemu je zlato u nas,
    prodava na nj vjera, život se, duša i ?ast;
    duša i ?ast ovuda ne ide za platom,
    ni mjere u suda pritežu pod zlatom." (59 str.)

    Stari Divjak, oženjen za Jeljenku, želi da njega izaberu i da dobije Dubravku. On je mislio na vjen?anje oti?i kao svira?, no tu mu namjeru kvari Gorštak koji se želi na zabavi dobro najesti. Oni odlu?e da tko bolje odsvira, taj ?e oti?i na zabavu. Pobje?uje Gorštak, ali Divjak odlu?uje ipak oti?i na zabavu preodjeven u vilu. Žele?i sprije?iti Divjaka, Jeljenka odlu?uje oti?i na zabavu preodjevena u pastira. Javlja se u djelu i mladi Zagorko koji sebi želi na?i vilu, dok se njegova majka Stonja ne slaže s njim.
    Kad se pojavio Divjak na zabavi obu?en u vilu, prepoznaju ga pastiri i po?inju se zabavljati na njegov ra?un. Iz te situacije Divjaka spašava Jeljenka. Kad je on obe?ao da više ne?e juriti za vilama, Jeljenka skida pastirsku odje?u i oni se pomiruju.

    Svi su mislili da ?e suci za najljepšu djevojku odabrati Dubravku, a za najljepšeg pastira Miljenka, jer su oni od djetinjstva obe?ani. Miljenko nije želio poslušati Pelinku i Dubravku zadiviti darom:

    "Opak je na?in svim koji me u?iš ti;
    ne daj bog s darovima k Dubravci hoditi;
    scijenit vil gizdavu za ženu lakomu,
    ja ne?u mudros tvu poslušat u tomu.
    K srcima ?asnimi nije trijebi s darom it,
    ako uvik prid njimi omraze ne? dobit." (84 str.)

    No desilo se do tada nešto nevi?eno, sudci su odabrali za pastira bogatog ali ružnog Grdana.

    "Najljepša se vila daje
    najgr?emu u prilici!
    Ke ufanje ve?e ostaje
    nami, o verni ljubavnici?
    Ljubav, vjera, služba, lipost
    i obi?aji i zakoni, -
    sve bi zaman: ja?u kripost
    grda u zlatu neman doni. " (96 str.)

    No u taj ?as se umiješao Bog Lero:

    "Bog razvedri Lero sliku
    i, da vidi mladi i stari,
    nje lijepu ljubavniku
    u obraz jedan zrak udari.
    Svak to uze za zlamenje
    da vlas višnja to u?ini,
    da Miljenko sadružen je
    lijepoj Dubravci a ne ini.
    Tim vaskolik puk se uzbuni
    i zavapi u sve glase
    da se volja božja ispuni,
    do?im lijepu lijepa da se.
    Iz ruka se tako ote
    Grdanovjeh lijepa vila
    i da komu ci? lipote
    nje pristoji ljepos mila." (101 str.)
    Tad nastaje pravo veselje i zapo?inje se sa slavljem. Sve se završilo sretno. Gorštak se najeo, Divjak i Jeljenka su zajedno i Miljenko i Dubravka sretni slave:

    MILJENKO
    "Evo uza me moga dobra,
    evo uza me moga blaga,
    evo lijepa, evo draga
    ku moj život služit obra!

    DUBRAVKA
    O prislatko, o jedino
    drago ufanje, željno meni!
    o uresu moj ljuveni,
    no?i moje sunce istino!" (104 str.)

    Analiza likova:
    Dubravka
    Najljepša me?u vilama, simbol dubrova?ke slobode i vlasti:

    "Po zakonu dat se imaše
    lijepa Dubravka i gizdava
    sred Dubrave komu naše
    u ljepoti je prava slava." (94 str.)

    Miljenko
    Najljepši me?u pastirima, simbol dubrova?kog plemstva:

    "Miljenko je imo mili
    ste? Dubravku ci? lipote;
    nu se ukloni zakon sili:
    grd ju pastir zlatom ote." (94 str.)

    Grdan
    Ružan i stari, ali bogat pastir.

    Ljubdrag
    Star i mudar ?ovjek, kroz ?ija usta progovara Gunduli? sa svojim mislima i
    svojom filozofijom.

    Divjak
    Stari satir koji je želio Dubravku, oženjen sa Jeljenkom.

    Jeljenka

    Divjakova žena, sve je pokušavala kako bi sebi vratila muža.

    Dojam o djelu:
    Dubravka je najljepši primjer rodoljubne alegorije, osje?a se osje?aj prirode i pjesnikova sre?a što živi u slobodi. To je zapravo punim zna?enjem himna slobodi, jer Gunduli? veli?a slobodu Dubrovnika kao najve?e dobro:

    "O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
    dar u kom sva blaga višnji nam bog je do,
    uzro?e istini od naše sve slave,
    uresu jedini od ove Dubrave,
    sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
    ne mogu biti plata tvoj ?istoj lipoti." (105 str.)

  3. #3
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Ivan Gunduli? - Dubravka - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    IVAN GUNDULI?: DUBRAVKA


    Bilješke o piscu:
    Ivan Gunduli? ro?en je 1589. godine u Dubrovniku. On je najzna?ajnije pjesni?ko ime starije hrvatske književnosti. Cijeli svoj život Gunduli? je proveo u Dubrovniku žive?i mirnim i tihim životom. Gunduli? je po?eo pisati ve? u mladosti, a u tridesetoj godini života on je ve? poznati pjesnik. Rukopisi njegovih ranih ljubavnih pjesama su izgubljeni. Gunduli? se proslavio kao i dramski pisac, pišu?i melodrame ("Dijana", "Arijana", "Armida" i "Prozerpina ugrabljena"). U Rimu je, 1621. godine, tiskana prva Gunduli?eva knjiga "Pjesni pokorne kralja Davida", u kojoj se nalazi sedam prepjeva biblijskih psalama. U to vrijeme ja?a utjecaj Katoli?ke crkve koja oštro nastupa protiv probu?enoga renesansnog ?ovjeka isti?u?i potrebu preziranja svega zemaljskog i naglašavaju?i važnost molitve i trpljenja. Godinu dana nakon toga izlazi u Anconi druga Gunduli?eva knjiga. Bila je to refleksivno-religiozna poema "Suze sina razmetnoga" komponirana u tri pjevanja predstavlja obradu biblijske pri?e o razbludnom sinu koji se, napustivši o?ev dom, odaje grešnom životu.
    U zrelim godinama Gunduli? se opet vra?a dramskom stvaralaštvu i 1628. objavljuje pastoralu "Dubravka". Djelo je tiskano tek 1837. godine, a od 1888. godine neko se vrijeme redovito prikazivala u HNK-u kao sve?ana predstava prilikom narodnih praznika. Najsloženije Gunduli?evo djelo i vrhunac njegova stvaranja je ep u dvadeset pjevanja, "Osman". Tema Osmana je pobjeda Poljaka u borbi protiv Turaka kod Ho?ima 1621. godine, kao i pobuna janji?ara protiv mladog sultana Osmana 1622. "Osman" je najbolji hrvatski barokni ep, koji se tematski nastavlja na Maroli?ev ep "Judita", po uzoru na Mažurani?ev ep "Smrt Smail-age ?engi?a". Ep je stvaran od 1621. pa sve do Gunduli?eve smrti 1638.

    Sadržaj:
    I ?in
    Radmio, jedan od pastira uvodi nas u radnju. On se ujutro budi i moli zvijezdu Danicu da brzo do?e dan jer je danas u Dubravi veliko slavlje. On šalje svoje pastire da naprave veliku gozbu, jer dana kakav ?e biti današnji, Dubrava još nije vidjela. Radmio pjeva i o Dubravi kako bi objasnio vjen?anje koje ?e se odviti izme?u najljepše pastirice i najljepšeg pastira. Po njegovu izboru to su pastirica Dubravka i pastir Miljenko. Ubrzo Radmio susre?e jednog ribara, te ga upita zašto je došao u Dubravu. Ribar mu odgovara kako je došao u miru provesti ostatak svog života. U tom razgovoru ribar govori kako Dubrava vlada sama dobom i druge stvari koje navode da je Dubrava zapravo Dubrovnik. Ribar sretan što je napokon našao mjesto u kojem ?e biti sretan zapjeva:

    "O Dubravo slavna svima u uresu slobodnomu lijepa ti si u mojijem o?ima draga ti si u srcu momu."

    Zora pomalo svi?e i budi se Miljenko koji pjeva o Dubravci i uspore?uje njenu ljepotu s prirodom koja ga okružuje. Uto dolazi Ljubomir. Miljenko je žalostan jer smatra da se Dubravka ne?e udati za njega, no Ljubomir ga tješi i uvjeruje kako je on jedan od najljepših pastira i kako ?e biti izabran za najljepšeg pastira, te se tako oženiti Dubravkom. Nakon toga Dubravka se budi sa pastiricama, te one hitaju sve zajedno da se umiju da danas budu što ljepše. Pastirice tada govore Dubravki da je ona najljepša:

    "...ti najljepša, ti najdraža bez cvijeta si cvijet od vila..."

    Satir Divjak govori o ljubavi prema Dubravci, govori kako je ona najljepša od sviju vila o ?emu govore sljede?i stihovi:

    "O Dubravko, ljepša vele od svijeh vila u Dubravi, tebe misli moje žele, ma se ljubav tobom slavi."

    Ubrzo nailazi Gorštak Satir i dolazi do prepirke izme?u njih tko je ljepši. Gorštak se tada pohvali kako pastiri i pastirice odmah zaplešu kad on zasvira. Divjak kaže da kad on zasvira na svoje dipli da se slavuji natje?u s njima. Nakon prepiranja Divjak odlu?uje da ?e ukrasti robu vili na jezeru i da ?e se tako privu?i. Zatim dolazi scena gdje Zagorko tjera stoku i traži neku vilu, a Ljubdrag dolazi i pita ga za nevolje. On mu govori o tome kako mu je vinograd zapušten, vukovi mu jedu ovce, a psi lo?u mlijeko. Ljudbrag govori kako što više svijet stari, to je gori. Tako?er govori da bi se svi željeli obogatiti, da mladi ne slušaju savjet otaca svojih, da ni Dubrava više nije lijepa i zelena, nego porušena zbog nebrige i nepažnje. Zatim se javlja Jeljenka satirica koja je tužna jer ju je Divjak napustio i želi Dubravku. Ona tu govori kako je on otišao za drugim vilama. Tako?er kaže da te vile nemaju prirodnu ljepotu i na kraju veli?a samu sebe.

    II ?in
    Tu se govori o tome kako Brštenko kaže da je to lijepo kad se žene najljepši pastir i pastirica i da tu dolazi do slavljenja slobode, no tada Ljubmir govori kako to nije uvijek lijepo i da postoje iskorištavanja u braku, da neki brakovi nisu dobri i ?isti, a na kraju Tratorko govori kako ne bi smjeli govoriti o tome tako crno na ovaj lijepi i sve?an dan. Oni tada odlaze tražiti družinu. Zatim se javlja Vuk satir koji govori kako ?e Zagorku pri?uvati stoku dok se on bude smucao. On ovdje govori kako taj dan nije posve?en svetkovini slobode ve? da svatko radi što ho?e (jede, pije) tj. on zagovara hedonizam. Stojna je uhvatila Vuka kako joj krade ovcu i ona mu govori kako ?e ga vješati narod. On se predstavlja kao onaj kojem je obe?ana Dubravka, a ona mu govori da su mu obe?ana vješala. Oni se natežu i na kraju Vuk proklinje Stojnu što ga nije pustila da pojede nešto. Tada se susre?u Gorštak i Vuk te ga Gorštak pita zašto je tužan. On mu govori kako je gladan i da mu je to jedino važno u životu. Gorštak mu govori kako je ljepše služiti vilinu ljepotu, a Vuk ga uvjerava u drugo. Gorštak kaže Vuku da ?e se najesti te da idu na pir jer je on glumac a on neka bude bubnjar. Miljenko slavi Dubravku lijepim rije?ima, a onda mu Pelinka govori da mu to ne?e uspjeti te da mu prizna da li je pomno gledao na nju. Ona mu govori kako joj treba pokloniti dar, a on se ne slaže s tim jer misli da se vilu ne smije smatrati lakom ženom. On se ?udi njezinim savjetima. Divjak se preobukao u vilu i hvalisa se da je lijep i da je ljepši od bilo koje vile. tu opisuje kako se dotjerao. Zagorko je tužan i govori kako je imanje vukovo a mlijeko od pasa, da ?uje vila njegov pla?. Stojna, Zagorkova majka saznaje da je Zagorko tužan i da želi pustiti sve i da ode tražiti vilu. Ona kaže da ?e ona prije njemu na?i o?uha nego on njoj nevjestu. Onda pastjeri?i izražavaju želju da krenu njegovim stopama me?utim majka ih spre?ava. Jeljenka ?ezne za Divjakom i govori kako ga vile drže za zvijer, a da ga ona voli. Ona opet govori kako vile nemaju prirodnu ljepotu.

    III ?in

    Tu su Divjaka htjeli pastiri istu?i jer je htio na prijevaru u?i me?u vile i poljubiti Dubravku, a tada Jeljenka govori kako ne bi voljela da njen nevjernik pogine. Gorštak govori da Divja?e bježi i smije mu se što je na taj na?in mislio poljubiti Dubravku, i odmah mu prigovara za izgled. Ljubdrag kritizira skup kojeg je Grdan potplatio zlatom da kažu da on ode za Dubravku. On govori kako je Miljenko nju i ona njega željela od djetinjstva, a da je sada zlato umiješalo prste. Miljenko žali za Dubravkom i govori kako ju je najgr?i pastir u okolici mogao uzeti i kaže da treba poduzeti nešto. Divjak ne prepoznaje Jeljenku, obu?enu u pastira i želi mu se zahvaliti. Ona mu govori da se okani vila i pokaže mu se. Na kraju su krenuli tamo gdje svi idu slaviti boga Lera. Brštanko i Ljubdrag govore kako Dubravka mora po?i za Grdana, a ne za Miljenka. Dolazi glasnik te govori da se na vjen?anju Lerov kip po?eo tresti i tako sve dok nije došao Miljenko. Kad je došao bio je obasjan zrakom, a to je bio znak da je on taj za koga se treba udati Dubravka. Ljubdrag govori da ipak bogovi paze na ljude. Glasnik ih poziva na gozbu. Gorštak, Vuk, Divjak, Jeljenka i skup pastira pjevaju o tome kako ?e biti na gozbi, a nakon svake strofe zazivaju bogove: “Hoja, Lero, Dolenije” te im na neki na?in tako zahvaljuju. Redovnik govori da je ova veza po zakonima vjere, tj. od neba potvr?ena, a onda Miljenko govori Dubravki da je ona najljepša, samo da nju voli, a ona nešto sli?no. Kroz njihov razgovor se vidi da se stvarno vole. Redovnik govori pastirima da je njihov posao završen. Govori kako ?e ve?eras pustiti ptice iz kaveza, pa bi želio da se i Dubravom prostre sloboda. Nakon što redovnik završi svaki svoj govor ponavlja stihove:

    “O lijepa, o draga, o slatka slobodo…”.

    Redovnik traži od boga da usliši prijašnje molitve i zahvaljuje što je opet u Dubravi sloboda i što ima svega i sva?ega. Govori da se danas slavi ne samo vjen?anje ve? i sloboda.

    Analiza likova:
    Miljenko
    Dobar i pobožan. Brine se o svome stadu, ali isto tako spreman je i Dubravi pružiti svu ljubav koja joj je potrebna. Nekim ?udom dospio je za njene gozbe na sav glas, ali to je kasnije ispravljeno i proglašen je najboljim pastirom. Uza ove njegove vrline on je i pošten i osje?ajan a to možemo zaklju?iti iz petog prizora drugog ?ina u kojemu starica Pelinka savjetuje Miljenku da se Dubravci približi darovima, ali on to odbija i isti?e da se do ljepote i ljubavi ide ?istim srcem, a ne punom vre?icom.

    Dubravka
    Dobra pastirica, vodi ostale vile, njezina je prirodna ljepota, a dobrota uzor ostalima, simbolizira Dubrova?ku republiku.

    Grdan
    Ružan, nepošten, bogat starac. Piš?ev stav ve? se vidi iz imena kojemu je dao. Negativan je lik, a njegova negativnost najviše dolazi do izražaja kad podmi?uje Vije?e. Grdan simbolizira nepoštene ljude koji prevarom žele do?i na vlast.

    Starac ribar
    Bjegunac iz primorja koje nije slobodno. Dolazi u slobodnu Dubravu.

    Divjak i Gorštak
    Oni su satiri (mitološka bi?a). Ružni, nespretni, nerealni, izazivaju smijeh.

    Ljubdrag
    Starac, pastir. Lik kojem je glavni zadatak podsje?ati na stara dobra vremena kada se u Dubravi živjelo pošteno i radosno.

    Dojam o djelu:
    Djelo mi se nije svidjelo jer ima previše sporednih i nevažnih likova koji samo zakompliciraju radnju i veoma je teško shvatiti o ?emu se zapravo radi. Cjela pri?a je idilizirana i stoga je pomalo dosadna, dijelovi koji ju trebaju osvježiti komikom samo ju produžuju i nimalo ne pomažu uživanju u djelu.

  4. #4
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Ivan Gunduli? - Dubravka - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    IVAN GUNDULI?: DUBRAVKA

    Vrsta djela:
    Pastoralnoj dramskoj vrsti, neobi?no raširenoj u doba renesanse i baroka, pripada Gunduli?eva Dubravka, koja se, kako nam kažu arhivski podaci,
    prikazivala u Dubrovniku 1628. godine, pa možemo pretpostaviti da je nastala sredinom tre?eg desetlje?a 17. stolje?a.

    Kratki sadržaj:
    Radnja drame odvija se u pastoralnoj Dubravi, u neko mitsko, pogansko vrijeme sre?e i blagostanja, u vrijeme koje po svojim obilježljima podsje?a na zlatni vijek ?ovje?anstva. Od starine je obi?aj u Dubravi da se svake godine svetkuje sloboda, i tada se vjen?aju djevojka i momak za koje suci izreknu da su najljepši i najplemenitiji par. Dramski zaplet u ovom djelu
    po?inje u trenutku kada vjen?anje i o?ekivani sretan rasplet radnje spre?ava bogati a ružni Grdan tako da podmiti suce te oni odrede da se Dubravka kao najljepša ima vjen?ati s tobože najljepšim Grdanom. I kada je ve? sve spremno za to neprili?no vjen?anje u hramu boga Lera, boga ljubavi, sam bog Lero spre?ava vjen?anje ?udesnim znamenjem, pa se Dubravka ipak vjen?a s Miljenkom, koji je najbolji i naj?estitiji momak, a Dubravka i on vole se ve? odavna. Narod slavi njihovo vjen?anje, a ujedno i svetkovinu slobode, te svi božici slobode na oltar pridonose darove i pjevaju himnu slobodi.

    Alegorijsko zna?enje:
    Mitološko-pastoralni sadržaj Gunduli?eva drame ina alegorijsko zna?enje. Mjesto radnje, Dubrava, prema povjesni?arima književnosti, ozna?ava sam grad Dubrovnik, pastirica Dubravka simbol je dubrova?ke slobode i vlasti, a njome se ženi Miljenko, alegorijsko obli?je dubrova?kog plemstva. Grdan simbolizira oboga?eni sloj dubrova?kih gra?ana koji se žele domo?i dubrova?ke vlasti ženidbom s plemkinjama. U glavnu dramsku radnju upleteni su i mnogi drugi sporedni motivi i sporedne fabularne linije, koji potpomažu osnovnu alegorijsku namisao djela, na primjer motiv o ribaru koji dolazi iz Dalmacije i hvali slobodu Dubrave, Dubrovnika, ili pak neke
    smiješne fabule što imaju moralno-eti?ku funkciju u djelu.

    Likovi:

    U Gunduli?evoj pastirskoj igri osim likova pastira, ribara iz Dalamacije, sve?enika, pojavljuje se i starac Ljubodrag, koji se tuži na mnoge nove obi?aje, kao što su neradnost i nemar za op?e dobro, podmitljivost i pohlepa; u radnju su upleteni i nmogi prizori sa satirima i satiricama - Divjakom, Vukom, Zagorkom i Pelinkom - koji simboliziraju odre?ene poroke i mane: sklonost prema raskoši, skupocijeno obla?enje i raskalašenost. Društvene mane Gunduli? prikazuje s komi?ne i smiješne strane, preple?u?i dosjetljive šale i lakrdije s veselim humorom i duhovitostima, pou?avaju?i na opušten i veseo na?in.

    Stih i kompozicija:
    Dubravka je napisana u razli?itim stihovima i u razli?itim strofama. Najve?i dio Dubravke je pisan u dvostruko rimovanim dvanaestercima ili pak osmercima. Dvostruko rimovani dvanaesterac, kojim zapo?inje i Dubravka, cenzura dijeli na dva šestara?ka polustiha s rimom. Taj je stih najrasprostranjeniji stih hrvatske poezije 16. st. ima mnogo teorija o porijeklu toga stiha. Prema najnovijoj, on je hrvatska varijanta
    mleta?ko-starofrancuskog dvanaesterca. Dvostruko rimovani dvanaesterci ne povezuju se u strofe, ali su po dva stiha povezana ne samo rimama nego ?esto i semanti?ki.

    Socijalni problemi u tadašnjem Dubrovniku, funkcija djela, karakterizacija:
    Pri?a o Miljenku i Dubravki, zaplet radnje s ružnim Grdanom i sretan rasplet vjen?anjem s Miljenkom govore o nekim u Gunduli?evo doba ne baš rijetkim socijalnim problemima Dubrova?ke Republike. Povjesni?ari književnosti slažu se u mišljenju da je pri?om o Dubravki i Miljenku, s jedne, i Grdanu, s druge strane, Gunduli? aludirao na nejednake ženidbe, protive?i se i kritiziraju?i ženidbe me?u razli?itim društvenim klasama. U Dubrova?koj Republici od starine je bio zakon da se plemi?i mogu vjen?avati samo me?usobno. Pojava Grdana u drami o?ito aludira na neke pokušaje kršenja tog starog zakona, problematizira ženidbu me?u razli?itim društvenim slojevima i prikazuje takvu vezu kao neprirodnu i protivnu božjim zakonima od starine. Društveni problem Gunduli? nije prikazao kao socijalni sukob, nego ga je preveo na moralno-eti?ku razinu: Grdan je podmitio sudce, on je zao i ružan, a Miljenko je dobar, iskren i pošten. Ljubav Miljenka i Dubravke odobravaju sami bogovi, osobito bog Lero. No nije problem Dubravke samo problem nejednakih ženidbi: u težnji Grdana za Dubravkom može se o?itati i želja dubrova?kog puka za sudjelovanjem u vlasti, što Gunduli? smatra suprotno božjim zakonima.
    Prekidaju?i pri?u o zaprekama na putu sretnoj ljubavi Miljenka i Dubravke, Gunduli? slijedi strukturu onodobne pastirske igre, udoma?ene u Italiji i neobi?no obljubljene koja je odjekivala zaljubljenim pastirima i pastiricama. No strukturu ljubavnog zapleta pastirske igre Gundulli? je proširio fabulom ?iji smisao i alegorijsko zma?enje jasno isti?e misao o veli?ini i dostojanstvu Dubrova?ke slobode, slobode u kojoj po pravednim božanskim zakonima sretno vladaju plemeniti, lijepi i dobri, a pokušaju oboga?enih, podmitljivih i ružnih da osvoje slobodu i vlast suprotstavljaju se sami bogovi. Osim misli o mogu?oj sre?i u pastirskom svijetu, osim misli o pravoj ljubavi samo u svijetu daleko od civilizacije - a takve su misli utkane u svaki pastoralni žanr - Gunduli?eva Dubravka nudi i koncept za sre?u u civiliziranoj, slobodnoj državi - gradu, misao o sre?i u takvoj politi?koj tvorevini u kojoj, kao i u anti?kom polisu - po Platonovim vizijama i idejama - vladaju istina, lijepota i dobrota i u kojem je sve ve? ure?eno po zakonima božanske pravednosti. Gunduli?eva Dubravka, naime, nije samo pastirski raj sretne ljubavi, ona je u strogoj politi?koj hijerarhiji i eti?kim vrijednostima podvrgnuta državno - politi?ka tvorba. Gunduli?eva Dubravka mjesto je na kojem vlada anti?ki ideal harmonije ljepote, dobrote i istine, pobje?uju?i zlo, ružno i laž, to je sretna Dubrava koja se zasniva na platoni?kim koncepcijama idealne države i utopisti?kim mislima renesansnih i postrenesansnih mislilaca. Izbor žanra za
    uobli?avanje takvih misli - pastoralnog žanra - bio je idealan, a op?eprihvatljiv u stolje?u koje je brujalo ljubavnim izjavama pastira i pastirica u raznorodnim pastoralnim književnim djelima što ih je onodobna publika ?itala isto onako rado kako se danas ?itaju "ljubi?i". No postupkom alegorizacije mitološko-pastirskog svijeta drame Dubravka proširuje smisao fabule i na suvremeni politi?ki svijet Dubrovnika te širi
    konvencijom odre?ene granice pastirskog žanra. Istodobno, po svojim idealno zamišljenim politi?kim vizijama sretnog grada - države, Dubravka je i svojevrsna utopija - djelo je hvalospjev idealnom i idealiziranom društvenom ure?enju, hvalospjev najboljoj od svih mogu?ih država u kojoj vjadaju božanska na?ela pravednosti, istinitosti, ljepote i dobrote. Obla?e?i pastoralnu fabulu, smještenu u bezvremenski, mitski svijet vje?ne ljubavi i slobode, u alegorijski veo, Gunduli? je svoje djelo postavio u konkretno vrijeme i prostor i dao mu moralno-eti?ko i politi?ko znanje.
    Strukturu Dubravke obilježava isprepletanje svih triju književnih rodova. Rod dramskog iskazuje se u podjeli na ?inove i skazanja - Dubravka ima tri ?ina, a svaki je ?in podijeljen na skazanja - kao i u dramskim licima, sceni?nosti, koru i dijaloškoj formi s upotrebom razli?itih vrsta stiha: od peterca preko osmerca do dvanaesterca. Epski elementi Dubravke o?ituju se u oblikovanju fabule: radnja se u djelu ?eš?e prepri?ava nego što se prikazuje, pa se klju?na scena raspleta - ona kad se Lero pobuni protiv grdana - uop?e ne pokazuje na sceni, nego je prepri?ava jedan lik drame. I sama je fabula - mitska pri?a iz zlatnog vremena - epska po svojim elementima. U opjevavanju ljubavi, ljepote, sre?e i blagostanja otkriva se Dubravka i kao izrazito lirsko djelo. Osobito je lirsko prisutno u himni?kim djelovima teksta u kojima se glorificira sloboda, ili pak u onim djelovima koji oblikuju vremensko - prostorne komponente djela. Tako se odmah na po?etku otkriva naglašeno lirska intonacija cijelog djela:

    Objavi, Danice, jasni zrak objavi,
    ?uj tihe vjetrice u ovoj Dubravi;
    Pršat su po?eli po listju zelenu
    Zovu?i dan bijeli i zoru rumenu.
    O zvijezdo, najdraži od neba uresu,
    Ukaži se, ukaži! Raskoše tve gdje su?
    Žu?ena Danice, objavi se, objavi!
    I zvijeri i ptice, svaki te glas slavi;
    Sve te o?i gledaju i srca tva hlipe
    Da nas svijeh obsjaju svjetlosti tve lipe,
    Da nam prije svane dan, blagi dan sve?ani,
    I žu?en i ?ekan u ovoj svoj strani.

    Isto tako u Dubravci se preple?u razli?iti tonovi: ?eš?e oni uzvišeni, himni?ki, mnogo je i prizora, osobito onih sa satirima i satiricama, u kojima se komi?no miješa sa smješnim, lakrdijsko sa šaljivim, duhovito s parodi?kim. Takva je, na primjer, scena - monolog satira Divjaka preodjevena u haljinu vile:

    Tko je taj ko sad rijet ne?e
    Cje? uresa draga i mila
    Da ja satir nijesam ve?e
    Neg najljepša do svijeh vila.

    Dubje se ovo, ptice i zvjeri
    Mom ljepotom snebdivaju,
    I gorani i pastijeri
    I slijede me i gledaju.

    Od kladijeh bistrijeh predam
    Ci? naprava ke me rese,
    Da, ako se gdi ogledam
    Ma slika me ne zanese.

    Pristavio sam tu?e kose
    I opeo u cklo prame
    I obuko ruho na me
    Ko najljepše vile nose.
    Put snježana neka je meni,
    Vas se izmazah klakom bijelim,
    A da se obraz moj rumeni,
    Namazah se murvam zrelim.

    Za ucrljenit usne moje
    Kriješam sam ih oblijepio,
    I haljinom svijetlom što je
    Kože u meni sve sam skrio.

    Samo branduse i prhala
    Niz ?elo injem vilam vise,
    A uz glavu s ?ela ozdala
    Roš?i?i se moji vise.

    Nu pod kose ako mnozi
    Lasno roge skriti umiju,
    Zašto i ovi moji rozi
    Kosami se ne pokriju?


    Osim prepletanja svih triju književnih rodova i razli?itih tonova, od onih komi?nih i niskih do uzvišenih i sublimnih, antiteti?nost je temeljno na?elo strukturiranja pastoralnog svijeta u Dubravci: pastirima i pastiricama suprostavljeni su satiri i satirice, ljepoti je suprostavljena ružno?a, božanskoj pravdi i pravednosti korupcija i pokvareni ljudski obi?aji. Zlatna stara vremena suprotstavljena su novom vremenu, punome poroka i mana, slobodi Dubrave suprotstavljeno je ropstvo Dalmacije.
    Razrješenjem dramskog sukoba, pobjedom božanskih zakona i sretnim vjen?anjem Dubravke i Miljenka svi se sukobi razrješuju, i pastoralu zatvara sretan, harmoni?an kraj u kojemu se svi sukobi pomiruju. Slika je izvedena doslijedno u svim slojevima i na svim razinama teksta: Dubravka je tipi?an primjer baroknog oblikovanja teksta i estetizacije prikazanog svijeta. Dubravkom je Gunduli? proširio konvencije pastoralnog žanra i slici idealnog svijeta pridao karakteristike svoje vizije društveno-politi?kog i moralno-eti?kog ustrojstva Dubrova?ke Republike. No za razliku od Drži?a, koji je svijet pastoralne idile doveo u sokob s realnoš?u selja?kog svijeta, Gunduli?ev je pastoralni svijet u svojoj dvostrukosti, u svojoj doslovnosti, s jedne, i alegori?nosti, s druge strane, harmoni?an: sukobi su kratkotrajni i brzo prevladavani. Po tome je Dubravka, kao književno djelo, i filozofija morala i idealna vizija društva, a njen tvorac u?itelj vrline
    i društvene pravednosti. Tako je Gunduli? u Dubravci po?eo razmišljati o velikoj, novoj temi: o onoj temi koja je dominanta tema njegova velikog epa Osmana - po?eo je razmišljati o ?ovjeku i povijesti, o smislu ljudske egzistencije u povijesnom svijetu.

Similar Threads

  1. Ivan Gundulić - Suze sina razmetnoga - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 07. 01. 2009, 19:56
  2. Ivan Goran Kovačić - Pripovijetke - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 3
    Last Post: 06. 01. 2009, 16:56
  3. Ivan Gundulić - Osman - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 3
    Last Post: 05. 01. 2009, 22:44
  4. Ivan Cankar - Istina i ljubav - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 03. 01. 2009, 00:20
  5. Ivan Kozarac - Đuka Begović - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 02. 01. 2009, 00:09

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •