Results 1 to 3 of 3

Thread: Honore de Balzac - Otac Goriot (Čiča Goriot) - Lektire

  1. #1
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Honore de Balzac - Otac Goriot (?i?a Goriot) - Lektire


  2. #2
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Honore de Balzac - Otac Goriot (?i?a Goriot) - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    HONORE DE BALZAC: OTAC GORIOT / ?I?A GORIOT


    Bilješke o piscu:
    Honore de Balzac francuski je romanopisac, pripovjeda? i dramati?ar. Ro?en je 1799. godine u provinciji, pokušava u Parizu napraviti brzu književnu karijeru. Razo?aran prvim neuspjesima i gonjen željom da što prije stekne renome i društveni ugled, ulazi u neuspjele investicije te se optere?uje dugovima za cijeli život. Možemo ga smatrati prvim modernim profesionalnim piscem. Utemeljio je tzv. kriti?ki ili društveni realizam. Prijalazna je figura izme?u romantizma i realizma - s jedne strane se u njegovim djelima pojavljuju melodramati?ne fabule, retorika, romanti?ke strasti, divlji individualizam, dok s druge strane unosi brižljivo dokumentirane, detaljne studije društvenog života, s to?nim i autenti?nim podacima. Najvažnije djelo mu je “Ljudska komedija”, grandiozna epopeja u kojoj, po uzoru na Dantea, nastoji sistemati?ki klasicificirati panoramu svojih suvremenika i tadašnjeg društva. To je serija od 92 romana, s ?esto sli?nim ili istim likovima, a ti romani se dijele u tri grupe: Studije obi?aja, Filizofske studije i Studije braka. Najpoznatija djela su mu: „Otac Goriot“, „Seoski lije?nik“, „Sjaj i bijeda kurtizana“.

    Vrsta djela:
    Obiteljski roman

    Mjesto radnje:
    Pariz

    Vrijeme radnje:
    1819. - 1820. g.

    Tema:
    Ljubav oca Goriota prema k?erima koje ga iskorišavaju.
    Želja mladog ?ovjeka iz provincije da uspije u velikom gradu.

    Problematika koja se obra?uje u djelu:
    O?inska ljubav koja ne poznaje granice.
    Želja za uspjehom.
    Posesivna ljubav oca prema k?erima.
    Odana i slijepa ljubav oca prema k?erima.
    Amoralnost, moralni pad ?ovjeka.

    Inspiracija iz sli?nog djela:
    Shakespeareova tema iz “Kralja Leara”, koji se lišava svega da bi njegove
    nezahvalne k?eri mogle ostvariti svoje ambicija.

    Struktura djela:
    Struktura je dramska što pisac i sam naglašava. Satoji se od šest
    poglavlja: Pansion, Dva posjeta, Ulazak u otmjeno društvo, Bježismrt,
    Dvije k?eri, O?eva smrt.

    Bilješke o djelu:
    Prvi dio zapo?inje opisom pansiona gospo?e Vanquer, u kojem se vidi
    Balsacova privrženost realizmu.

    Citat:
    “Ukratko, tu caruje bijeda bez poezije, bijeda škrta, šutljiva, otrcana.
    Ako u njoj još i nema blata, ima mrlja, ako i nije poderana i prljava,
    zato ?e se ubrzo raspasti od trulosti.”

    Pisac opisuje Eugenea de Rastignaca i govori kako on, iako plemi?, nema
    baš previše novca. Dalje piše kako je Eugene bio marljiv i rano je shvatio
    da ?e se u životu naraditi.

    Vautrin daje opise društva i parižanki, licemjerja i pokvarenosti te moralne
    izopa?enosti.

    Citat:
    ”Ako imate smolu da ukradete bilo što izložit ?e vas na trgu pred pala?om
    pravde kao ?udovište, ukradete li milijun u salonima slaviti ?e vas kao
    utjelovljenje kreposti”.

    Rastignac zna ponekad izgubiti samopouzdanje i vidjeti sebe u ulogama
    koje ga ne zadovoljavaju. Zamišlja se kao ?inovnik i boji se kako ne?e
    mo?i do?i u visoko društvo zbog nedostatka novca.

    Vikontresa de Beauseant mu savjetuje da bude beskrupulozan prema
    svijetu, jer svijet je hladan i ravnodušan prema slabi?ima, a boji se
    okrutnika.

    Citat:
    ”Udarajte bez milosti, pa ?e vas se svi bojati”.

    Rastignac saznaje istinu o Goriotu i uzima ga pod svoju protekciju,
    a kasnije se dvoji jeli dobro postupio kada je napisao pisma.

    Dio koji najbolje opisuje ljubav Goriotovu prema k?erima:

    Citat:
    “?ekam ih na mjestu kuda ?e pro?i, srce mi mahnito lupa, kada nai?u
    njihove ko?ije, ja se divim njihovim haljinama, one mi na prolasku dobace
    osmjeh, koji pozlati moj život kao da na nju padne zraka divnog sunca.
    Volim konje koji ih vuku, i htio bih biti psi? što ga drže na koljenima
    Živim od njihove radosti.”
    Sestre sa po?inju optuživati me?usobno kako bi okaljale jedna drugu.
    Delphine kazuje istinu o životu sebe i ostalih njoj sli?nih žena.
    Eugene uspjeh želi više od i?ega. Delphine Povjeava Eugenu svoje želje.
    Anastasia ?ak i ljubav gleda kroz prizmu novca. Eugene shva?a kakve su
    uistinu parižanke.

    Goiriot samome sebi priznaje kakve su njegove ljubljene k?eri, i postaje
    svjestan svoje pogreške. Goriot na kraju umire, a k?eri mu ne dolaze na
    sprovod, na što Eugene izaziva društvo.

    Citat:
    ”O?i mu gotovo žudno za prostor me?u… tamo gdje je živio ovaj otmjeni
    svijet, u koji se želio probiti… A sada je na nama dvama red”

    I kao prvi ?in svoga izazova društvu Eugene po?e na ve?eru kod gospo?e
    de Nuavgen.

    Analiza likova:
    Goriot
    Bivši tvorni?ar tjestenine, bogat i sretan; stanovnik pansiona Vanquer.
    Gotovo do ludila voli svoje k?eri, i ništa ne može potisnuti njegovu ljubav
    prema njima. U svojoj ljubavi nema granica, dao bi im sve pa ?ak i svoj
    život. Ponosan je, ali ponos gubi pred k?erima. Kaže da ih voli više nego
    što Bog voli svijet, zato što svijet nije lijep kao Bog, a k?eri su ljepše od
    njega. Njegova ga neizmjerna ljubav vodi u propast, smrt i neimaštinu.

    Eugene de Rastignac
    Mladi? iz provincije, željan bogatstva i uspjeha u velikom gradu.
    ?astoljubiv i ponosan. Odstupa od morala i podre?uje ga uspjehu.

    Delphibe i Anastasie
    Goriotove k?eri, dvoli?ne i pohlepne, bez morala, bez ljubavi prema ocu
    koji im je dao sve. Željne samo ljubavi mladih plemi?a i novca, te uspjeha
    u društvu.

  3. #3
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Honore de Balzac - Otac Goriot (?i?a Goriot) - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    HONORE DE BALZAC: OTAC GORIOT / ?I?A GORIOT


    Bilješka o piscu:
    Honorè de Balzac je jedan od najve?ih predstavnika realisti?kog romana u svjetskoj književnosti, rodio se 20. V. 1799. u Toursu, a umro 18. VII. 1850. u Parizu. Trebao je postati bilježnik ili odvjetnik, ali se za rana dao na književni rad. Napisao je stotinjak romana i pripovijedaka, ocrtao sve društvene slojeve svog doba i stvorio preko dvije tisu?e lica. Njegova djela: “Les choauans”, “Etudes des moeurs”, “Le scenès dela vie privèe”, “Le curè de Tours”, “L’ illustre gaudissart”.

    Bilješke o djelu:
    »?estit ?ovjek – gra?anski pansion – 600 franaka rente – lišio se svega u korist svojih k?eri, od kojih svaka ima po 500 000 franaka rente, umire kao pas.« Balzac je paralelno razvio dvije fabule, jedna je bijedan pansion g?e Vauquer a druga je u bogatim i elegantnim salonima pariških ?etvrti. Balzac najprije daje detaljan opis same sredine u kojima se njegovi likovi kre?u, opis okoliša, ku?e, opis vanjskog izgleda zgrade, opis unutarnjih prostorija i onda postepeno razvija atmosferu u kojoj se pojavljuju i sami likovi. I u opisu likova Balzac najprije polazi od vanjskog opisa koje veže s psihološkim osobinama, onda karakter pojedinog lika, njegovo matrijalno stanje, njegovo porijeklo…

    U ?i?i Goriotu nailazimo na tri fabule:
    Prva fabula vezana je uz nesretnu sudbinu bivšeg tvorni?ara rezanaca, koji se odrekao svega samo da bi bogato udao svoje dvije k?eri. Me?utim one nakon što su postigle uspjeh po?inju se stidjeti vlastitog oca i pošto su mu izvukle i poslijednji nov?i? puštaju ga da umre u bijedi i samo?i kao napušten pas.

    Druga fabula je pri?a o mladom provincijskom plemi?u Eugène de Rastignacu, koji je došao u Pariz pun ideala i o?aran pariškom gospodom odlu?uje da napusti svoje ideale i da se suo?i sa životom kakvim ga on želi.

    Tre?a fabula se vrti oko bivšeg robijaša Vautrina koji uvjerivši se u pokvarenost ljudskog društva odlu?uje uzeti pravdu u svoje ruke ne posustaju?i ni pred ubojstvom ako je potrebno za postizanje ciljeva. U tako komplicirano razra?enom romanu teško je raspoznati koji je od njih glavni lik.


    Kratki sadržaj:
    Djelo po?inje opisom penziona g?e Vauquer. Pisac pomno opisuje penzion, okoliš, prostorije u penzionu itd. U Pariz je došao mladi? iz plemi?ke obitelji koji želi studirati pravo, nastanio se i on u penzion. U penzionu se nalaze još i bivši proizvo?a? rezanaca ?i?a Goriot te bivši trgovac Vautrin. Na po?etku su se svi divili ?i?i Goriotu na njegovoj odje?i i na srebrnini koju je imao u ormaru, ali nakon nekog vremena on se preselio iz skuplje sobe u onu jeftiniju. ?i?a Goriot ima i dvije k?eri koje je uspio udati u bogato društvo, i na njih je potrošio i zadnji nov?i?. Mladi Rastignac napušta svoje ideale i okre?e se Parizu i njegovom otmjenom društvu. On doznaje da u Parizu ima ro?akinju po imenu Beausèant i od nje traži pomo? da mu ona pokaže put do uspjeha u bogatom društvu. Ona ga upoznaje sa jednom od k?eri ?i?e Goriota, Anastasie. Grofica Anastasie je imala svog ljubavnika Maxa koji je dolazio kod nje. Jednom prilikom dok je kod nje bio Rastignac iz jedne prostorije iza?e ?i?a Goriot i Rastignac je upita šta ona ima s Goriotom, i od tada su vrata za Rastignaca zatvorena kod g?e de Restaud. Kad je Rastignac to ispri?ao svojoj ro?akinji kako se g?a de Restaud ponijela prema njemu, ona odlu?i da ?e ga upznati sa drugom Goriotovom k?erkom groficom Delphine de Nucingen. U me?uvremenu pojavio se tu i Vautrin koji savjetuje Rastignaca kako uspjeti do svog cilja, on mu savjetuje da ako treba ubiti neka ubije samo da ostvari svoj cilj. Vautrin je pronašao i žrtvu koja bi to mogla biti, trebao je to biti brat g?ice Victorine. Me?utim Rastignac nije htio niti ?uti za to. Jedne se ve?eri u talijanskoj operi upoznao sa Delphine, a ona ga je o?arala na prvi pogled. Od tog dana Rastignac je mnogo vremena provodio kod nje razgovaraju?i o njenom ocu. A kad je dolazio doma odmah je odlazio re?i ?i?i Goriotu šta je rekla za njega, a on je bio presretan, iako su ga obje k?erke odbacile on je živio samo za njihovu sre?u. Vautrin se nije slagao s Rastignacovim na?inom na koji on pristupa tom svijetu jer je rekao da je svijet pokvaren i ako ti njega ne uništiš da ?e on tebe. Rastignac je tražio novac i od majke i od sestara da mu posude da uspije u tom visokom društvu, one su mu poslale i zaželile mu sre?u. Nakon toga u penzionu se doznalo da je Vautrin odbjegli robijaš i prijavili su ga, tako da je Vautrin zauvijek nestao iz penziona. Delfine nikad nije dolazila vidjeti oca, tek pred njegovu smrt ga je došla vidjeti. Goriot je cijelo vrijeme mislio na njh kako se zabavljaju, kako je sretan zato jer su i one, a nikad nije rekao ništa protiv njih iako su ga »pokrale«. Kad je umro ?i?a Goriot na pogreb su došle samo prazne ko?ije njihovih k?eri sa slugama unutra jer one nisu mogle, jer su došle rano ujutro sa plesa i morale su spavati. Mladi Rastignac platio je i pogreb jedinom prijatelju koji nije nikad protiv nikog rekao ništa loše, i vidio je da je Vautrin imao pravo da protiv takvog svijeta ne možeš i?i »pješice« i okrene se prema veli?anstvenom Parizu i re?e: »Sad je na nama dvoma red!«


    Analiza likova:

    Eugène Rastignac:

    Citat: (str. 34.)
    “Eugène de Rastignac, tako se zvao, bio je jedan od onih mladi?a koji se iz
    nevolje privikavaju na rad, koji od najranije dobi shva?aju nade što ih
    roditelji u njih polažu, te sebi pripremaju lijepu budu?nost ve? sada
    prora?unavaju?i budu?e kretanje društva, kako bi bili prvi koji ?e ga
    dokraja iskoristiti.”

    Citat: (str. 38.)
    “Eugène de Rastignac imao je posve južnja?ko lica, bijelu put, crnu kosu,
    plave o?i. Njegov na?in izražavanja, ponašanje i uobi?ajeno držanje
    odavali su sina plemenite obitelji gdje su prvim odgojem bile obuhva?ene
    samo tradicije dobrog ukusa. Ako se i štedio na odje?i, ako je u obi?ne
    dane i nastojao pohabiti odjela sašivena prošle godine, svejedno je
    pokatkad mogao iza?i i kao otmjen mladi?. Obi?no je nosio stari kaput,
    iznošen prsluk, neuglednu crnu, izblijedjelu, nemarno svezanu studensku
    kravatu, hla?e u skladu s ostalim i zakrplljene ?izme.”

    ?i?a Goriot:


    Citat: (str. 41.)
    “?i?a Goriot, starac otprilike od šezdeset i devet godina“

    Citat: (str. 43.)
    “Uostalom, njegovi su mesnati, nabrekli nožni listovi, kao i dugi istaknuti
    nos, nagovještali neke duševne osobine do kojih je udovicama, ?ini se,
    bilo stalo, koje je potvr?ivalo njegovo mjese?asto i bezazleno,
    dobrodušno lice. Mora da je bio ?vrsto gra?ena životinja kadra da svoj
    duh izoštri u osje?aju. Kosa, po?ešljana na razdjeljak, koju mu je
    vlasuljar politehni?ke škole svako jutro dolazio naprašiti, na pet mu se
    mjesta spuštala na nisko ?elo i lijepo ukrašavala lice. Premda je djelovao
    mal?ice neotesano, bio je tako pomno dotjeran, tako je obilato trošio
    duhan, pušio ga kao ?ovjek siguran u to da ?e mu kutija za duhan uvijek
    biti puna makube.”

    Vautrin:

    Citat: (str. 34.)
    “... ?ovjek od svojih ?etrdesetak godina koji je nosio crnu vlasulju, boji
    zaliske, izdavao se za bivšeg trgovca, a zvao se gospodin Vautrin.”

    Citat: (str. 40.)
    “Znao je ili je ponešto naga?ao o poslovima onih koji su ga okruživali,
    dok nitko nije mogao proniknuti ni u njegove mislini ni u njegove
    poslove.”

    Dojam o djelu:
    Djelo je po meni fantasti?no jer se u njmu ispreple?u ljubav koja nije uzvra?ena i želja za uspjehom koja je tako blizu a tako daleko. U ?emu je Goriot pogriješio da je za uzvrat umjesto ljubavi k?erka dobio to da se one njega srame. Dali su se one osje?ale kao psi na uzicama od prevelike ljubavi ili je tu pitanje odgoja, previše popuštanja i udovoljavanja njihovim hirovima? Na to je pitanje teško dati odgovor. S druge strane dolazi teška borba mladog studenta koji nema neko bogatstvo da uspije u društvu gdije je glavna sre?a novac. Da je on iz jedne obitelji koja ima novaca za njemu priuštiti toliko da se on zabavlja i troši koliko želi sigurno se ne bi spominjala borba za uspijeh, nego bi bilo puno lakše imao bi onu “otsko?nu dasku “koja omgu?ava uspjeh. Teško je razdvojiti ono što je bitno u djelu. Ali ono šta je sigurno to?no to je ono da je i danas takvo stanje u svjetu. Ako ti previše poklanjaju ljubavi i pažnje da ?eš se osje?ati kao u kavezu i da ?eš pobje?i, isto tako ako imaš mo? i novac dobar i ugodan život ti je zajam?en, a ako ne onda se moraš boriti za posti? makar pola od onog o ?emu sanjaš.

Similar Threads

  1. Lektire na zanimljiv način
    By Annabel Lee in forum Književnost
    Replies: 10
    Last Post: 07. 10. 2010, 23:27
  2. Hasanaginica - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 02. 01. 2009, 23:14
  3. Honore de Balzac - Eugenie Grandet - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 02. 01. 2009, 13:35
  4. Biblija - Lektire
    By bubac in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 27. 12. 2008, 14:46
  5. Replies: 0
    Last Post: 25. 12. 2008, 19:06

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •