Results 1 to 2 of 2

Thread: Voltaire - Candide - Lektire

  1. #1
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Voltaire - Candide - Lektire


  2. #2
    super moderator ludi_dennis's Avatar
    Join Date
    Sep 2008
    Posts
    1,403

    Default Odg: Voltaire - Candide - Lektire

    Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

    Candide, Voltaire

    Bilješke o piscu:
    Voltaire (1694. - 1776.), francuski književnik, povjesni?ar i filozof;
    najzna?ajniji književnik iz razdoblja prosvjetiteljstva. Voltaire, pravim imenom Francois Marie Arouet, ro?en je 21. studenog 1694. u Parizu, u obitelji siromašnog plemi?a. Poha?ao je isusova?ku gimnaziju, potom studirao pravo, ali je studij ubrzo napustio i posvetio se književnoj karijeri. Ušavši u pariške mondene krugove, iskazuje se kao talentirani pisac epigrama i duhovit satiri?ar. Zbog uvrede regenta Filipa Orleanskog, zatvoren je 1717. u tvr?avu Bastilju, gdje ostaje zato?en godinu dana. U zatvoru je napisao tragediju Edip, koja ?e mu donijeti veliku popularnost, i Henrijadu, jedan od rijetkih epova 18 stolje?a. U razdoblju od 1717. do 1726. slavljen je kao prvi francuski pjesnik, no nakon sva?e s vitezom Rohanom, koje je svojim slugama naredio da ga javno izbatinaju, Voltaire opet dospijeva u Bastilju. Godine 1726. odlazi u Englesku, gdje ?e ostati tri godine. Re?eno je "da je Voltaire napustio Francusku kao pjesnik, a vratio se kao filozof". Boravak u Londonu predstavlja prekretnicu u njegovu životu: nau?io je novi jezik, upoznao novu literaturu, mogao je slobodno govoriti, bez opasnosti da bude uhi?en. Uz to Voltaire sklapa prijateljstva sa najznamenitijim engleskim književnicima, me?u kojima su Swift i Pope. Ne manje zna?ajno bilo je njegovo upoznavanje politi?kog sustava parlamentarne monarhije te filozofskih djela Newtona, Lockea i Shaftesburyja. Rezultat toga neposrednog dodira s Engleskom predstavljaju njegova Filozofska pisma ili engleska pisma. Kada se djelo pojavilo u Francuskoj (1734.), pariški parlament ga je proglasio "skandaloznim" i javno spalio. Voltaire, da bi izbjegao uhi?enje, odlazi u Cirey na imanje svoje prijateljice, duhovite i obrazovane markize de Chatelet. Deset godina provedenih u Cireyu predstavlja najsretnije i najplodnije razdoblje njegova života. Godine 1744. vra?a se u Pariz, gdje je imenovan dvorskim pjesnikom i historikom Luja XV., ali zbog šale na ra?un kraljeve ljubavnice markize de Pompadour, mora ponovno napustiti Pariz. Nakon kra?eg lutanja odlazi u Berlin, odnosno Potsdam na poziv pruskog kralja Friedricha II. S vremenom su se Voltaireovi odnosi s carem pogoršali, pa ga nakon trogodišnjeg boravka napušta. Voltaire se kona?no smirio na imanju Ferney, što ga je radi osobne sigurnosti kupio na švicarsko-francuskoj granici. Tu provodi ostatak života u vrlo živoj aktivnosti. Godine 1778. vra?a se trijumfalno u Pariz, gdje ubrzo umire.

    Voltaireovi aforizmi:
    Sve nevolje dolaze na krilima, a odlaze vuku?i noge.
    Tko ograni?ava svoje želje, uvijek je veoma bogat.
    Ljude hvalimo kad ih smatramo oholima, a molimo kad ih smatramo slabima.
    Najbolja vladavina je ona u kojoj se ?ovjek mora pokoravati samo zakonima.

    Anegdota o Voltaireu:
    Kada su 1734. godine tiskana Voltaireova Filozofska pisma, u kojima hvali vjersku i politi?ku toleranciju i engleski na?in života, francuska ih je javnost oduševljeno primila, ali službeno je mišljenje djelo smatralo hereti?kim, knjiga je spaljena, a Voltaire je morao napustiti Pariz. Gledaju?i kako mu spaljuju knjige na loma?i, Voltaire je prokomentirao: "Moje su knjige kao kesteni. Što ih više peku, više se prodaju."

    Filozofski roman:
    Filozofski roman je teška književna vrsta, zato što je hibridan. On je esej ili pamflet, jer u njemu pisac ho?e da izloži ili napadne izvjesne ideje. On je i roman, jer opisuje izmišljene doga?aje. Ali ne može biti ni tako ozbiljan kao esej, ni teko vjerojatan kao roman. Uostalom on ne teži toj vjerojatnosti i rado naglašuje karakter intelektualne igre koji mu je svojstven. Pisci stvaraju?i takva djela ne misle ni jednog trenutka da ?e ?italac uzeti te fikcije za stvanost. Naprotiv, ?ini im se poželjnim da se filozofski roman pokaže kao neko fantasti?ko pripovijedanje. Pa onda, zašto je autor pribjego toj ?udnovatoj i uvjetnoj filozofiji? Zato da bi s više slobode izrazio ideje koje bi se u jednom eseju pokazale kao prevratni?ke i vrije?ale ili ozlojedile ?itaoce. Što se ?italac više osjeti prenesen u neki svijet, u kojem vlada ?ista ludost, to ?e biti umireniji i lakše ?e prihvatiti istine koje iznena?uju. Zato ?e filozofski roman i filozofska pri?a cvjetati u vrijeme kada se ideje razvijaju brže od ustanova i obi?aja. Tada književnici, gonjeni potrebom da kažu što misle, ali smetani strogoš?u policija, cenzura ili inkvizicija, pokušavaju da pobjegnu u apsurdnost i da se u?ine nepovredivim ?ine?i se nevjerojatnim.



    Candide:
    Filozofski roman francuskog književnika Voltaira. Voltaire je ovaj roman objavio 1759. godine u Ženevi. Mjesec dana kasnije gradsko vije?e ga zabranjuje, no ubrzo se primjerci romana pojavljuju u Parizu i drugim europskim gradovima. Knjiga postaje vrlo popularna (40 izdanja za Voltaireova života), ali i napadana. Na optužbe Voltaire jednostavno odgovara da on tu djetinjariju nije napisao.

    Promotrimo li strukturu Candida, uo?avamo da Voltaire nije previše pozornosti posvetio ni ?vrš?oj povezanosti fabule ni produbljenijoj karakterizaciji likova. To nije nikakav nedostatak i ne treba ?uditi, jer kad bismo Voltaireove likove prihvatili kao "realne" ljude, tada bi nam njihove nesretne sudbine bile užasne, a ne smiješne, a pogotovo bi bio neumjesan šaljivi ton koji se provla?i kroz cijelu knjigu. Šaljivost ugo?aja Voltaire postiže razli?itim sredstvima: povezivanjem nespojivih ideja i pojava, uporabom filozofskih pojmova u neadekvatnom kontekst (jedan od likova seksualni odnos naziva vježbom iz eksperimentalne fizike), neobi?nim paradoksima te povrh svega ironi?nim ponavljanjem kako, unato? svim nevoljama u kojima se nalazi, Candide živi "u najboljem od svih mogu?ih svjetova".

    Voltaireov roman je jetka satira na ra?un ideje njema?kog filozofa Leibinza, po kojoj je svijet u kojem živimo baš onakav kakav je morao i mogao biti, to jest da je on najbolji od svih mogu?ih svjetova. U romanu se Leibnizova teorija ne osporava direktno, ve? Voltaire svom junaku "podaruje" toliko patnje i bola da fraza kako je ovo "najbolji od svih mogu?ih svjetova" zvu?i jednostavno groteskno. Osim metafizi?kog optimizma, na udaru Voltaireove kritike našli su se i rat, vjerska netolerancija, nasilje, ljudska glupost i dr. Bilo bi pogrešno zaklju?iti da je Voltaire propovijedao pesimizam. On drži da se ?ovjek, ako ve? ne živi u najboljem od svih mogu?ih svjetova, treba osloboditi teorija i posvetiti koncentriranom radu kako bi taj svijet unaprijedio. To bi mogao biti smisao Candidovih rije?i upu?enih Panglossu kako svatko treba uzgajati svoj vrt.

    Voltaire je svoje remek-djelo Candida, napisao 1759., u svojoj šezdeset petoj godini. Paul Morand je iz toga zaklju?io, da u Francuskoj pisci nisu nikad mla?i, nikad toliko slobodni od svakog pritiska kao poslije šezdeset godine. Oni su oslobo?eni od mladena?kih tjeskoba, od jurnjave za položajima, koja im, u jednoj zemlji u kojoj literatura ima socijalnu ulogu, u zrelim godinama oduzima prevelik dio njihovih snaga.

    "Jednog dana sve ?e biti dobro, to je naša nada; Sve je dobro danas, to je iluzija." Ve? se u ovoj pjesmi vidi nacrt doktrine progresa i filozofije, koju ?e Voltaire razraditi u Candidu.

    Pisci našeg vremena otkrili su, da je svijet besmislen; ali je Voltaire u Candidu napisao sve, što se o tome može re?i; rekao je on to duhovito, što je bolje nego se ljutiti, i što ostavlja nešto hrabrosti za budu?i rad.

    Bilješke tijekom ?itanja:

    Poglavlje prvo
    Candide - od latinski candidus što zna?i ?ist.
    U francuskom dolazi u zna?enju naivan, nevin.

    U zamku gospodina baruna Thunder - ten - tronckha, u Vestfaliji, živio je jedan mali dje?ak, kome je priroda bila dala najblaža navike. Duša mu se na licu ogledala. Rasu?ivao je prili?no zdravo i vrlo jednostavno; zato su ga, mislim, i zvali Candide. Stare su ku?ne sluge naslu?ivale, da je sin sestre gospodina baruna i nekog dobrog i poštenog vlastelina iz susjedstva, za koga se ta djevojka nije nikada htjela udati, jer je mogao nabrojiti samo sedamdeset i jedno koljeno; ostatak njegova genealoškog stabla uništio je zub vremena.

    Barun, barunica i obitelj:
    Gospodin barun bio je jedan od najmo?nijih plemi?a Vestfalije, jer je njegov zamak imao prozore i vrata. ?ak je i njegova velika dvorana bila ukrašena jednim velikim sagom. Od svih pasa iz svojih dvorišta po potrebi je sastavljao svoj lova?ki ?opor; konjušari su bili vodi?i pasa, a seoski kapelan vrhovni ispovjednik. Svi su ga zvali monseigneur i smijali se, kad je nešto propovijedao.
    Gospo?a barunica, koja je težila oko tri stotine i pedeset funta, bila je zbog toga vrlo poštovana. Do?ekivala je goste s dostojanstvom, koje ju je ?inilo još uglednijom. Njezina k?i Cunegonda, koja je imala sedamnaest godina, bješe rumena, svježa, debela, poželjna. Barunov sin u svemu je izgledao dostojan svoga oca.

    Pangloss:
    Odgajatelj Pangloss bio je ku?ni prorok, i mali je Candide slušao njegova predavanja sa dobrobušnoš?u svoje dobi i svoga karaktera. Pangloss je pou?avao metafiziko - teologo - kosmolonigologiju. Divno je dokazivao, da nema poslijedice bez uzroka i da je u ovom, najboljem od svih mogu?ih svijetova, zamak gospodina baruna najljepši od svih zamaka, a gospo?a barunuca najbolja od svih mogu?ih barunica.
    - Dokazano je - govoraše on - da stvari ne mogu biti druga?ije, jer pošto je sve stvoreno za neku svrhu, sve je nužno za najbolju svrhu.
    Upozoravam, da su nosevi stvoreni, da nose nao?ari, i mi imamo nao?ari. Noge su o?ito stvorene, da budu obuvene, i mi imamo obu?u. Kamenje je stvoreno, da se kleše i da se od njega prave zamci, zato gospodin ima vrlo lijep zamak; najve?i barun pokrajine mora najbolje stanovati; a kako su svinje stvorene, da budu pojedene, mi jedemo svinjetinu ?itave godine. Prema tome, oni, koji tvrde da je sve dobro, govore gluposti; treba re?i, da je sve najbolje.

    Ljubac Candida i Cunegonde:
    Ona ga bezazleno uhvati za ruku, mladi? bezazleno poljubi djevojci ruku s mnogo žara, osje?aja i naro?itog milja; njihova se usta sretoše, o?i zažariše, koljena zadrhtaše, ruke zabludiše. Gospodin barun Thunder - ten - tkonckh pro?e pored paravana, i, vide?i taj uzrok i tu posljedicu, najuri Candida iz zamka snažnim udarcem noge u stražnjicu.

    Poglavlje drugo
    Aforizam:
    Ljudi su stvoreni samo zato da pomažu jedni drugima.

    Bugari su ga oteli i uvježbavali ga za rat:
    Tjerali su ga, da se okre?e nadesno, nalijevo, da izvadi iz puške šipku, da je opet uvu?e, da nišani, da ga?a, da stupa ubrzanim korakom, i udarili su mu trideset batina puš?anom šipkom. Sutradan vježbao je malo bolje, tako da je dobio samo dvadeset udaraca; prekosutradan dobio je samo deset, a drugovi su ga gledali kao neko ?udo.

    Poglavlje šesto
    Narod živi u strahu od inkvizicije:
    Poslije zemljotresa, koji je porušio tri ?etvrtine Lisabona, mudraci te zemlje nisu bili našli uspješnijeg sredstva da sprije?e potpuno uništenje, ve? da pripreme narodu jedan lijep autodafe.

    Candide sumnja da je ovo najbolji svijet:
    Ako je ovo najbolji od mogu?ih svijetova, kakvi su tek ostali? Hajde, još neka da su me samo išibali, to mi se dogodilo kod Bugara. Ali, vi, dragi Panglosse, najve?i me?u filozofima, zar sam morao vidjeti, kako su vas objesili, a da ne znam zašto! O, dragi moj anabaptiste, najbolji me?u ljudima, zar ste se morali utopiti u toj luci? O, gospo?ice Cunegondo, biseru me?u djevojkama, zar je trebalo da vam raspore trbuh?

Similar Threads

  1. Đuro Sudeta - Mor - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 2
    Last Post: 15. 03. 2012, 18:49
  2. Lektire na zanimljiv način
    By Annabel Lee in forum Književnost
    Replies: 10
    Last Post: 07. 10. 2010, 23:27
  3. Hasanaginica - Lektire
    By ludi_dennis in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 02. 01. 2009, 23:14
  4. Biblija - Lektire
    By bubac in forum Lektire - Besplatni download
    Replies: 1
    Last Post: 27. 12. 2008, 14:46
  5. Replies: 0
    Last Post: 25. 12. 2008, 19:06

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •